TREBINJE – Elektroprivreda Republike Srpske (ERS), opterećena izgubljenim arbitražnim sporovima, dugovima i velikim proizvodnim gubicima, sad je pod novim pritiskom vrha vlasti da iz poslovanja izbaci njemački poslovni sistem „SAP“ u koji je uloženo više od 40 miliona maraka, saznaje portal CAPITAL.
„SAP“ je u upotrebu uveden 2015. godine i sve dok je kompanija „Prointer“ po osnovu tog partnerstva uzimala milione maraka nije bilo nikakvih problema.
Međutim, kada je njemačka kompanija 2023. godine „Prointeru“ otkazala saradnju, o čemu je CAPITAL prvi pisao, stvari su počele da se mijenjaju.
Naime, ERS je u svom planu javnih nabavki za ovu godinu naveo da planira kupovinu softverskog sistema za podršku poslovnim procesima. To je bilo iznenađenje s obzirom da već ima duboko integrisan svjetski poznati softverski sistem SAP u koji je do sada ERS uložila više od 40 miliona KM.
Uprava ERS-a je pod pritiskom da napusti nešto što je provjereno i upusti se u rizičan posao saradnje sa domaćim firmama i njihovim softverskim „rješenjima“.
Prema saznanjima CAPITAL-a, najveće šanse za ovaj posao ima banjalučka kompanija „Dwelt“.
Riječ je o firmi koju je osnovao Stefan Krneta, zet Ranka Škrbića, dekana Medicinskog fakulteta u Banjaluci i bivšeg ministra zdravlja.
On je pretprošle godine većinski udio u „Dweltu“ prodao poljskoj „ASSE“ grupi, ali je ostao na direktorskoj poziciji.
Krneta je u ERS-u prije nekoliko godina prodao svoju softversku platformu za podršku snabdijevanju električnom energijom po osnovu koje je dobio 12,3 miliona maraka.
Kako je polagao autorska prava na izvorni softverski kod, ugovor je obnovljen prošle godine, a po tom osnovu mu je pripalo novih 12,5 miliona maraka.
Saradnja će, prema našim saznanjima sada biti proširena.
Prema nezvaničnim informacijama ERS je na čelu sa direktorom Lukom Petrovićem donio odluku da se iz poslovanja isključi „SAP“, a da se kupi softversko rješenje koje je napravio „Dwelt“.
Skup i rizičan potez za cijeli holding
Dobro informisan izvor CAPITAL-a kaže kako je ova odluka došla iz vrha vlasti Republike Srpske i da je Petrović morao da pristane bez obzira na upozorenja koje su sve moguće poslovne posljedice i hroničan nedostatak finansija.
U „Dweltu“ na naša pitanja, kažu da su informaciju o novom softveru dobili upravo od našeg portala, te da sa ERS-om nisu ništa dogovarali po ovom pitanju.
„Informaciju o, za nas još uvijek navodnom, planu da Elektroprivreda Republike Srpske planira nabavku softvera čija se vrijednost, kako navodite, procjenjuje na 26 miliona maraka, saznali smo iz vašeg medija. Trenutno nemamo saznanja o postojanju takvog projekta ili plana ERS-a, shodno čemu nismo niti mogli voditi zvanične razgovore na tu temu“, navodi se u njihovom odgovoru.
Sličan upit smo poslali i ERS-u, ali do objave ovog teksta, odgovor nije stigao.
Inače, kako saznajemo, strateško opredjeljenje vlasti u Srpskoj je da se SAP izbaci iz javnih preduzeća i ustanova. Nakon ERS-a on bi mogao biti zamijenjen i u „Šumama Srpske“, „Poreskoj upravi“ i drugima.
Pored odricanja ogromnih sredstava uloženih u SAP i novih izdataka koji se mogu mjeriti desetinama miliona maraka za nabavku softvera ovo je i izuzetno rizičan potez. Programi poput SAP-a razvijaju se decenijama i na njima radi armija programera. Prelazak na domaće rješenje koje nije ispitano može da ugrozi brojne poslovne procese, od isplate plata, prodaje, proizvodnje, do logistike i automatizacije.
Dobar primjer je obična aplikacija za praćenje cijena goriva za čiju je izradu Ministarstvo trgovine i turizma Republike Srpske platilo Prointeru nevjerovatnih pola miliona maraka, prestala je da radi i više se ne može naći ni na Google prodavnici.
Šta je SAP?
Poslovni sistem SAP (Systems, Applications, and Products in Data Processing) je jedna od najpoznatijih platformi za upravljanje poslovnim procesima u kompanijama. To je široko korišten softverski paket koji omogućava integraciju i automatizaciju različitih poslovnih funkcija, poput finansija, ljudskih resursa, prodaje, nabavke, proizvodnje i logistike. SAP pomaže kompanijama da efikasnije upravljaju podacima, donose informisane odluke i poboljšaju ukupnu produktivnost.
15 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Izgleda da nekome treba para.
Ispravan potez.
Sap je najvece govno za otimanje para
Ispravan potez bi bio da nikad nisu ni ulazili u priču sa SAP-om već da su u startu radili in-house ili bar domaće riješenje. Ovako su spiskali 40 miliona KM na ništa i sve “Jovo nanovo”. A SAP su uveli jer ih je tadašnja vlada natjerala kad je Prointer ušao u posao sa SAP-om. Stotine savjetovanja, sastanaka, radnih grupa da se uvede jedva napola. A troškovi su se samo gomilali. Za tolike godine nisu uspjeli da obračun plata u direkciji prebace na SAP već su koristili riješenje jednog momka iz JP Elektrohercegovina po cijeni od 6500 KM godišnje.
Možda ne znate, ali i Poreska uprava je uvela SAP, malo kasnije od ERS-a. Šta će biti sa njima sada, niko ne zna,
Željeznica koristi SAP od ove godine! Neće ni zaživjeti program, a izgleda će morati u novo zaduženje!? 🙂
Ovo su prointer ex + lanaco + svi sap partneri protiv dwelta i kuma stefana. Kokice i kola, el classico pocinje
Nadam se, ali ne previše. Macani su to, neće protiv sebe.
Samo neka je skupo i odmah je dobro, a uvijek se lako može mijenjati sa nečim isto tako skupim, pare su tu da se troše….
ChatGPT: Najpoznatije neuspješne SAP implementacije:
1. FoxMeyer Drug (1996), jedan od najpoznatijih slučajeva SAP neuspjeha, Kao rezultat toga, FoxMeyer je bankrotirao.
2. Queensland Health (2010), implementacija SAP-ovog sustava za obračun plaća u zdravstvenom sektoru rezultirala je isplatama pogrešnih plaća za gotovo 78.000 zaposlenika. Ukupni trošak projekta iznosio je 181 milijun dolara.
3. Lidl (2011–2018). Njemački maloprodajni lanac Lidl započeo je implementaciju SAP ERP sustava pod nazivom eLWIS. Projekt je trajao sedam godina i koštao oko 500 milijuna eura. Problemi s prilagodbom sustava poslovnim procesima i česte promjene u izvršnom timu rezultirali su napuštanjem projekta 2018. godine
SAP je odličan ERP. To što u nekoj kompaniji nije uspjela implementacija je statistička greška u odnosu na broj kompanija koje ga koriste u poslovanju.
Kod nas je statistička greška broj uspješnih kompanija koje koriste SAP! 🙂
Pored SAP-a, u svijetu korporacija postoji gomila software-a (core sistemi, ERP, DWH,…) koji su doživjeli sudbinu da se implementacija radi godinama, investira milionski iznos (licence, konsultanti, interni resursi, infrastruktura) i na kraju odustanu od svega u toku implementacije ili neposredno nakon.
Što nije slučaj u ERS, tamo je omiljeni dobavljač promijenio ime i to je sve.
Da li ćete kupiti šleper da dostavljate burek po gradu?
Realnije bi bilo poređenja da su kupili Ferari da dostavljaju burek po gradu.
SAP je izuzetno složen sistem koji u principu traži da firma prilagodi poslovanje logici sistema, a ne obrnuto. Kod nas je to u principu izgledalo kao “žaba koja podiže nogu jer je vidjela da se konji potkivaju”.
SAP se da se ne lažemo uvodio samo zato da se Prointeru obezbjedi dugoročni jako isplativ posao. Nikakve koristi građani ni kompanije nisu imali od njega. Samo pojedinci koji su se ugrađivali baš muški.
Kada se SAP uvodio u ERS, Prointer nije ni postojao. Uvođenje su radili Lanaco i neka firma iz Beograda
Nije problem u SAP-u niti je ikad bio. SAP se da podesiti kako hoćeš. Problem je u tome što je Prointer izgubio SAP licencu. Zato sad ERS treba da napusti SAP i da kupi neko g*vno od softvera od Dodika mlađeg ili Krnete mlađeg.