SARAJEVO – Cijene stanova u BiH dosegle su rekordne nivoe, a stručnjaci upozoravaju da ni tokom 2026. ne treba očekivati pad cijena.
Tržište nekretnina u Bosni i Hercegovini bilježi kontinuirani rast, a cijene stanova dosegle su historijski maksimum. U pojedinim slučajevima, kvadratni metar dostiže i do 11.000 KM, iako je prosječna cijena ipak osjetno niža.
Uprkos tome, javnost i stručnjaci upozoravaju da su iznosi koje kupci plaćaju previsoki, dok istovremeno ne postoje naznake skorijeg pojeftinjenja.
Kupovina manjih stanova postaje sve zahtjevnija, pa je za nekretninu do 50 kvadratnih metara gotovo nemoguće izdvojiti manje od 200.000 KM. Iako ovakve cijene izazivaju zabrinutost među građanima, interes za kupovinu ne opada. Naprotiv, potražnja je i dalje u porastu, a gradnja novih objekata ne jenjava.
Prema riječima stručnjaka iz Sarajeva i Banjaluke, cijene značajno variraju u zavisnosti od lokacije, zbog čega je teško utvrditi jedinstven prosjek na nivou države.
“Ako pričamo o četiri gradske opštine i užem dijelu u Kantonu Sarajevo možemo reći da se prosječni okvir cijena kreće između 3.700 do 5.200 KM. Apsolutno nemamo neki detaljan prosjek koji možemo da kažemo”, kaže stručnjak za nekretnine iz Sarajeva, Haris Kadić.
Dragan Milanović, stručnjak za nekretnine iz Banjaluke, navodi da je situacija u tom gradu vrlo slična po pitanju prosječnih cijena.
“Ako govorimo o novogradnji i o stanovima cijene su, najniža oko 3.000 maraka na periferiji do 7.000 u strogom centru grada. To je taj neki opseg. Prosječna cijena je tu negdje oko 5-6 hiljada u centru. Negdje malo širi centar 4-4,5 hiljade. To je sada ono što je u ponudi”, kaže Milanović.
Iako se u narednom periodu ne očekuju značajne promjene na tržištu, postavlja se pitanje održivosti ovakvog stanja. Podaci iz Banjaluke pokazuju da je čak svaki treći kupljeni stan neuseljen, što ukazuje na investicijsku kupovinu.
Najčešći kupci dolaze iz dijaspore, koji nekretnine vide kao siguran oblik ulaganja. U tom kontekstu, pojavljuju se i prijedlozi mogućih mjera za stabilizaciju tržišta.
“Jedan od prijedloga ispred nas, da bi pojeftinili stanovi, je da Vlada Republike Srpske izdaje takozvane ‘narodne obveznice’ namijenjene dijaspori, što će svakako na neki način dijaspora imati način da ulaže svoja sredstva, a mi ćemo u Banjaluci dobiti stanovi po pristupačnijim cijenama”, kaže Dragan Jošić, iz Udruženja za zaštitu potrošača “Reakcija”.
Nagli rast cijena zabilježen je još 2022. godine, kada je došlo do poskupljenja željeza i drugih građevinskih materijala na globalnom tržištu.
Od tada trend rasta nije zaustavljen, a procjene stručnjaka ukazuju da bi tokom 2026. godine cijene mogle porasti za dodatnih 10 posto, navodi BHRT.
2 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Narodne obveznice za dijasporu su sredstvo finansiranja budžeta, a ne smanjenja cijene nekretnina. Čak i ukoliko bi dio sredstava dijaspore i bio usmjeren u obveznice, to ne bi umanjilo potražnju za stanovima.
Dalje, obveznice ne mogu biti alternativa ulaganju u nekretnine (kao investicija), jer one imaju rok dopsijeća, a nose prinos koji jedva može pokriti ni iznos inflacije. Na dospijeću dobijete nominalno iznos koji ste uložili, a prošlo npr. 5 godina, pa vidite koja će vam tad biti kupovna moć tog novca.
Nekretnine su s druge strane neka vrsta zaštite od inflacije, odnosno njihova cijena prati inflaciju. Još ako bi kupci nekretnina odlučili da iznajmljuju stanove, ostvarili bi dodatnih 4-5% neto prinosa na investiciju.
Neosporno je da su cijene nekretnina visoke, i nikad nisu ni bile niske. Vidimo da je za 1m/2 novogradnje u BL potrebne izdvojiti 3 prosječne neto plate u Republici Srpskoj. A taj omjer je još nepovoljniji u Sarajevu, Zagrebu, Beogradu, Ljubljani, itd. Stanovnici tih gradova ne mogu za 3 prosječne neto plate kupiti kvadrat novogradnje u centru. Zato je njima BL jeftina, jer je npr u Ljubljani duplo veća prosječna plata, ali im je zato 1 m/2 novogradnje 7-10.000 evra
realan covjek samo je beton otiso kubik je bio miksera 120 maraka prosle godine sad je 180 kamoli ostalo armatura bolcne salovanje grede nemoze bit jeftinije a pogotovo ako ljudi kupuju koi vani zarsdjuju pa nije lud davat 10000 eur i da zivi sa pederima camugama arapima kad moze za 2-3000 rijesit stambeno pitanje Banjaluka Prijedor Gradiska recimo ta regia nasi ljudi slavski obicaji i ostalo