Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Hoće li BiH kupovati ruski gas iz treće ruke

    22. Oktobra 2025. — 14:57

    Novi porez u RS: Udar na sivu ekonomiju ili na investitore?

    15. Septembra 2025. — 15:41

    Reciklaža baterija kao biznis budućnosti

    10. Augusta 2025. — 15:00

    Simbioza na djelu: Stanivuković i SNSD poklonili milionski vrijedno gradsko zemljište

    7. Augusta 2024. — 13:00

    Ekskluzivno: Gordan Pavlović kupio Fabriku duvana Banjaluka

    26. Novembra 2025. — 16:54

    Ekskluzivno: Vlada Srpske nudi Serdarovu 242 miliona KM

    22. Augusta 2025. — 16:22

    Ekskluzivno: CAPITAL otkriva imena uhapšenih carinika

    16. Decembra 2024. — 10:47

    Saznajemo: Uskoro optužnica protiv Đoke Ekvatora

    28. Juna 2024. — 13:46

    Kazne za zloupotrebu ličnih podataka u BiH do 40 miliona KM (VIDEO)

    3. Novembra 2025. — 13:29

    Srpska vraća Rufiju 41 milion KM za zemljište na Jahorini

    30. Oktobra 2025. — 18:20

    Tanić za CAPITAL: Na domaćem tržištu više ne možemo kupiti ni cijevi za grijanje

    21. Marta 2025. — 20:10

    Kako je Širbegović od posuđenih 1.500 KM došao do milionskog profita

    14. Marta 2025. — 19:55

    Crveni mulj iz „Alumine“ guta zvornička sela (FOTO/VIDEO)

    5. Decembra 2025. — 13:31

    Sindikat preko Đokića pritišće RERS pred odluku o mrežarini

    5. Decembra 2025. — 13:05

    Bivši ministar pravde u trci za pravobranioca RS?

    4. Decembra 2025. — 16:24

    Advokati zbog dugova prijete blokadom HE “Dabar”

    4. Decembra 2025. — 15:28
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Nova odluka OFAC-a: Lukoilu produžena licenca

    5. Decembra 2025. — 09:02

    Bajatović: Stečaj NIS-a loša opcija

    4. Decembra 2025. — 11:47

    Đokić: Izvjesno poskupljenje struje u Srpskoj

    3. Decembra 2025. — 15:57

    Gorivo u Srbiji najskuplje u regionu

    2. Decembra 2025. — 08:17

    Na Banjalučkoj berzi prebijeno više od 200 miliona KM

    4. Decembra 2025. — 09:26

    PURS: Za 11 mjeseci prikupljeno 324 miliona KM više nego prošle godine

    3. Decembra 2025. — 14:36

    Diversifikacija ključni princip za upravljanje rizicima

    3. Decembra 2025. — 13:00

    Akcije “Potkozarja” prodate za 4,2 miliona KM

    3. Decembra 2025. — 12:34

    Akcije “Potkozarja” prodate za 4,2 miliona KM

    3. Decembra 2025. — 12:34

    Na dobošu akcije u 53 preduzeća iz Srpske

    30. Novembra 2025. — 08:02

    Uzrok rebalansa budžeta promjene u prihodima i prioriretima u rashodima

    25. Novembra 2025. — 15:03

    Promet na Banjalučkoj berzi 52.749 KM

    4. Novembra 2025. — 15:32

    Više od trećine uvoza BiH dolazi iz zemalja bivše Jugoslavije

    5. Decembra 2025. — 11:35

    Evropa ubrzano prelazi na mobilna plaćanja

    5. Decembra 2025. — 11:11

    Kupci u FBiH za crni petak potrošili 263 miliona KM

    2. Decembra 2025. — 12:10

    Lažni “crni petak”: Čak 96 posto prodavnica u FBiH napravilo prekršaj

    1. Decembra 2025. — 14:16

    Ski sezona na Jahorini počinje danas uz besplatno skijanje

    2. Decembra 2025. — 09:45

    Italija očekuje 14,4 miliona stranih turista tokom zime

    26. Novembra 2025. — 15:00

    Cijene kvadrata u Budvi i do sedam hiljada evra

    13. Novembra 2025. — 09:01

    Za devet mjeseci BiH posjetilo 1,53 miliona turista

    8. Novembra 2025. — 08:03

    “Gas-Petrol” preuzeo većinski udio u “Potkozarju”

    5. Decembra 2025. — 12:28

    Nova odluka OFAC-a: Lukoilu produžena licenca

    5. Decembra 2025. — 09:02

    Arsenić upozorava: Podrška mljekarima ključna za opstanak

    5. Decembra 2025. — 08:16

    Bajatović: Stečaj NIS-a loša opcija

    4. Decembra 2025. — 11:47
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Kako je pijani rakun postao kralj marketinga

    5. Decembra 2025. — 10:19

    Prve mobilne brodske apoteke u Hrvatskoj počele s radom

    4. Decembra 2025. — 13:44

    Novogodišnji honorari muzičkih zvijezda i do 150.000 evra

    30. Novembra 2025. — 15:34

    Black Friday postao još isplativiji uz pomoć vještačke inteligencije

    30. Novembra 2025. — 14:27

    Evropsko tužilaštvo podiglo optužnice protiv 29 osoba iz Hrvatske

    5. Decembra 2025. — 09:53

    Banke povećavaju kupovinu zlata

    4. Decembra 2025. — 08:17

    EU odlučila: Do 2027. prekid uvoza ruskog gasa

    3. Decembra 2025. — 10:15

    Hrvatska među državama s najvećom inflacijom u EU

    3. Decembra 2025. — 08:17
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Da li je Fijat uvećao rashode u Srbiji za 1,6 milijardi evra?

Da li je Fijat uvećao rashode u Srbiji za 1,6 milijardi evra?

Dragana EremijaDragana Eremija11. Jula 2017. — 11:15Nema komentara7 minuta čitanja

KRAGUJEVAC, Od 2012. do 2016. u Srbiji je prijavljen uvoz “dijelova i sklopova za industrijsku montažu putničkih vozila” iz Italije i Poljske, koji je za 1,6 milijardi evra veći od izvoza ovih istih dijelova u Srbiju, prema evidenciji iz te dvije zemlje.Da li je Fijat uvećao rashode u Srbiji za 1,6 milijardi evra?

Podaci o vrijednosti po kojima Fijat i eventualno neki njegovi dobavljači, iz Italije i Poljske uvoze opremu u Srbiju i podaci iz te dvije države o izvozu tih istih dijelova u Srbiju, ne slažu se za čak 1,6 milijardi evra, pokazuje analiza ekonomiste Dragovana Milićevića, bivšeg državnog sekretara u Ministarstvu trgovine.

Uprošćeno, to bi potencijalno moglo da znači da kada Fijat uveze neki dio u Srbiju, on ovde prijavi da ga je platio po višoj ceni od stvarno plaćene. O razlozima bi se moglo samo spekulisati, ali činjenica je da je u praksama poreskih uprava poznato da globalne kompanije ovakve mehanizme ponekad koriste kako bi iz zemalja u razvoju, poput Srbije, iznosile profite u svoje matične zemlje na zapadu, tako što na ovdašnjim tržištima prikazuju manju zaradu “pumpajući” rashode, o čemu je nedavno bilo riječi na skupu šefova poreskih uprava regiona. Kada se dokaže, ovo je kažnjiv prekršaj.

U slučaju Fijata, država Srbija je vlasnik jedne trećine kragujevačke fabrike. Nije poznato da li je država do sada ijednom dobila svoj dio profita koji ova fabrika ostvaruje.

Milićevićevi podaci pokazuju da su u periodu od 2012. do 2016. odstupanja u prijavljenim iznosima uvoza dijelova za montažu automobila u Srbiju bila oko 1,6 milijardi evra i prema mišljenju stručnjaka dobar dio toga mogao bi se odnositi na transferne cijene kompanije FCA Srbija koja je jedina fabrika u Srbiji koja sklapa automobile.

Naime, podaci internet baze podataka trademap.org koja funkcioniše u sastavu Međunarodnog trgovinskog centra koji su osnovali Svjetska trgovinska organizacija i UNCTAD pokazuju velike razlike između podataka o uvozu dijelova za automobile u Srbiju iz Italije i podataka “u ogledalu” o izvozu istih proizvoda iz Italije u Srbiju. Prema Milićevićevoj analizi, zasnovanoj na podacima iz ove baze, u Srbiju je u 2016. iz Italije uvezeno 300,7 miliona evra proizvoda sa tarifnim brojem 8708 koja označava dijelove i sklopove za industrijsku montažu putničkih vozila. Istovremeno, podaci o izvozu Italije u Srbiju proizvoda sa istim tarifnim brojem pokazuju iznos od 164,7 miliona evra.

Ako se pogledaju podaci za ostale godine unazad razlike su još veće. U 2015. godini razlika je bila preko 200 miliona evra, u 2014. preko 260 miliona evra, a u 2013. i više od 310 miliona evra. Dio ovih razlika se može pripisati carinama i porezima, pošto podaci trademap.org njih ne obuhvataju, ali svakako ne mogu objasniti dvostruko veće vrijednosti uvoza Srbije iz Italije u odnosu na izvoz istih proizvoda iz Italije u Srbiju. Značajno neslaganje podataka o uvozu ovih proizvoda se pojavljuje i u razmjeni sa Poljskom. Tako na trademap.org stoji da je prošlogodišnji uvoz Srbije iz Poljske (proizvoda sa tarifnom šifrom 8708) iznosio 200 miliona evra, a podaci o izvozu tih proizvoda iz Poljske u Srbiju iznosi svega 73 miliona evra. Kao i u slučaju Italije, kako se ide prema 2013. godini sve su veće razlike u podacima. Tako velika odstupanja se javljaju od 2012. godine i kada se saberu dostižu 1,6 milijardi evra. Stručnjaci ovo vezuju za proizvodnju Fijata u Srbiji i njegov uvoz dijelova iz fabrika u Italiji, Fiat group Italy i Poljskoj, Fiat auto Poland, a sumnjaju i da postoji efekat tzv. transfernih cijena.

Milićević dodaje i da je udio troškova materijala u FCA Srbija jako visok što ukazuje da bi cijene dijelova u nabavci mogle biti više od tržišnih.

“Izrazito visoko učešće troškova materijala u prihodu od 84 odsto je posledica troškova nabavke inputa sa jedne strane, odnosno transferne cene i sa druge u prodaji fakturisanje sa manjom tržišnom cenom. Na bazi podataka iz trademap.org moguće je izvući relevantan zaključak. Pažnju privlači i struktura izvoznog prihoda koji je isključivo prihod prema zavisnim i matičnim društvima”, napominje ovaj ekonomista dodajući da kada se uporede podaci o uvozu delova iz tarifnog broja 8708-delovi i sklopovi za industrijsku montažu putničkih vozila do 2.500 kubika prema podacima o uvozu Srbije i podacima o izvozu navedenih zemalja jedino je kod Italije i Poljske vidljivo neslaganje dok su kod razmjene sa drugim zemljama razlike zanemarljive i mogu se pripisati razlikama u metodologiji.

“Evidentno neslaganje uvoza iz ove dve zemlje govori da je u prošloj godini za gotovo 250 miliona evra uvećan rashod poslovanja. Ovakva situacija je bila presudna i prethodnih godina i to je cena prisustva velikih kompanija u maloj i slabašnoj državi. Fenomen transfernih cena i iznošenje dobiti preko istih je uobičajna praksa”, kaže Milićević dodajući da bi motiv za povećanje rashoda moglo biti što manji profit u Srbiji kako bi se opravdale visoke subvencije.

Do zaključenja broja od kompanije FCA Srbija nismo dobili komentar, odnosno odgovor na pitanje postavljeno u petak, kao ni od Poreske uprave koja je zadužena za kontrolu transfernih cena.

Ekonomista Milan Kovačević objašnjava da se dijelovi za montažu automobila uvoze iz Italije u Srbiju, a onda se gotovi proizvodi izvoze ponovo u Italiju.

“Oni mogu tu da podešavaju cene koliko hoće, mada ne tvrdim da to i rade. Loše je i što naša vlada nema pojma šta se radi u toj kompaniji. Direktor je Italijan i on potpisuje sve papire. U Nadzornom odboru od sedam članova dva su naša i samim tim nemaju nikakav uticaj na odluke. Tako da mi ni ne znamo šta se dešava sa transfernim cenama. Recimo u 2016. godini prodaja je smanjena za pet odato, a iznos za zarade 10 odsto. Bog zna šta je dogovoreno i šta se događa u toj kompaniji”, napominje Kovačević dodajući da je prošlogodišnji iznos subvencija bio veći od dobiti kompanije što efektivno znači da poreski obveznici prave profit Fijatu.

On ističe da se transferne cijene ozbiljno shvataju u svijetu, ali da se kod nas na tome slabo radi.

“Trebalo bi videti pošto Fijat iz torina kupuje delove iz sveta, pa to uporediti sa cenama po kojima ih kupuje fabrika iz Kragujevca. Mi imamo propise Ministarstva finansija po kojima kompanije moraju da pošalju izveštaj, ali je pitanje da li to iko kontroliše”, upozorava Milan Kovačević.

S druge strane Radovan Kovačević, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu ističe da kod praćenja izvoza i uvoza postoje metodološki problemi i da su razlike u podacima o uvozu iz Italije postojale još za vreme SFRJ.

“Podaci se razlikuju, ali mislim da je to stvar metodološke prirode i ne može se izvući zaključak o transfernim cenama. Inače, preduzeća su u obavezi da iskažu transferne cene koje imaju u razmeni sa povezanim licima i one to i rade. I kod nas i u regionu mislim da se dobit izvlači više kroz pozajmice sa višim kamatnim stopama od tržišnih”, kaže Kovačević dodajući da su podaci o uvozu generalno precizniji od podataka o izvozu s obzirom da izvoznik ne zna gde će roba na kraju završiti, dok uvoznik zna odakle je došla.

Nevladina organizacija Global finanšl integriti (GFI) koja je svojevremeno izračunala da je iz Srbije u prvoj deceniji 21. veka otišlo više od pet milijardi evra objašnjava da je pogrešno fakturisanje robe u spoljnoj trgovini često korišteno za pomjeranje novca tamo gde kompanijama više odgovara. Prema podacima GFI od 2004. do 2013. godine iz Srbije se godišnje odlije oko tri milijarde dolara nezvaničnim finansijskim tokovima. Danas.rs

 

dijellovi fijat italija izbor izvoz prihodi rashodi srbija uvoz
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakIstražujemo: Kako je Stojčinović pokušao gradsko zemljište pokloniti a.d. Građi?!
Sljedeći članak Ustavni sud BiH zabranio naplatu potraživanja od “Alumine”

Povezani članci

Capital teme 07 minuta čitanja

Crveni mulj iz „Alumine“ guta zvornička sela (FOTO/VIDEO)

Capital teme 03 minute čitanja

Sindikat preko Đokića pritišće RERS pred odluku o mrežarini

Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

Crveni mulj iz „Alumine“ guta zvornička sela (FOTO/VIDEO)

5. Decembra 2025. — 13:3107 minuta čitanja

Istraživanje Tehnološkog fakulteta u Zvorniku kaže da alkalitet crvenog mulja predstavlja vrlo ozbiljan problem

Sindikat preko Đokića pritišće RERS pred odluku o mrežarini

5. Decembra 2025. — 13:05

Bivši ministar pravde u trci za pravobranioca RS?

4. Decembra 2025. — 16:24

Advokati zbog dugova prijete blokadom HE “Dabar”

4. Decembra 2025. — 15:28

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2025 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.