Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Izabrani da govore, plaćeni da ćute: Šest narodnih poslanika se nikad nije javilo za riječ

    24. Februara 2026. — 14:31

    Revizorski „odlični đaci“: Ministarstva krše zakone, ali prolaze bez kazne

    16. Januara 2026. — 15:46

    Hoće li BiH kupovati ruski gas iz treće ruke

    22. Oktobra 2025. — 14:57

    Novi porez u RS: Udar na sivu ekonomiju ili na investitore?

    15. Septembra 2025. — 15:41

    Ekskluzivno: Definitivno poništen Stanivukovićev tender za rasvjetu od 35 miliona

    13. Februara 2026. — 17:12

    Ekskluzivno: Serdarov traži poništavanje ugovora o prenosu koncesije sa Comsara na RiTE Ugljevik

    10. Februara 2026. — 10:32

    Šef Dodikovog obezbjeđenja gradi 47 solarnih elektrana u Bijeljini

    7. Februara 2026. — 10:02

    Skandal: Bivši načelnik Dubice prodavao ERS-u ukradenu struju

    11. Decembra 2025. — 11:59

    „Nikad u minusu“: Imamović otkrio kako je Novalić postao premijer FBiH

    9. Aprila 2026. — 19:00

    Jerlagić: Razmišljam da preuzmem propale energetske projekte u FBiH

    2. Aprila 2026. — 19:15

    Kozomara za „Nikad u minusu“: Godišnje obavimo 1.500 operacija

    26. Marta 2026. — 19:00

    Agostini: Naši glavni konkurenti su iz Italije i Austrije

    19. Marta 2026. — 19:03

    Banjaluka iz budžeta više ne može ni „krpiti“ igrališta

    14. Aprila 2026. — 15:13

    „Lanacu“ 2,1 milion maraka za sistem OKC-a

    14. Aprila 2026. — 14:23

    Agentima OBA povlaštene penzije

    14. Aprila 2026. — 12:47

    Stečajni upravnik traži poništenje sumnjivih ugovora Ekvatora i Banigo-građenja

    14. Aprila 2026. — 12:25
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Đokić: Nemamo nikakvu obavezu prema vlasnicima malih solarnih elektrana

    14. Aprila 2026. — 13:09

    RiTE Ugljevik i Slovenci stavili tačku na arbitražu u Vašingtonu

    14. Aprila 2026. — 11:36

    Dizel u BiH prešao četiri KM

    11. Aprila 2026. — 12:14

    Cijena sirove nafte oko 99 dolara po barelu, očekuje se pad

    10. Aprila 2026. — 14:29

    Dolar oslabio zbog primirja SAD i Irana

    13. Aprila 2026. — 09:02

    Počinje zasjedanje MMF-a i Svjetske banke

    13. Aprila 2026. — 08:09

    Naglo porasla inflacija u SAD

    11. Aprila 2026. — 14:04

    Nakon Raiffeisena i NLB najavila preuzimanje Addiko Banke 

    10. Aprila 2026. — 09:15

    Slovenija ulazi na kinesko tržište sa rekordnom emisijom panda obveznica

    31. Marta 2026. — 16:00

    Zlato u padu: Inflacija i prinosi diktiraju tržište

    31. Marta 2026. — 13:00

    Vidović: Veliki američki investitori kupili 64 odsto obveznica RS u Londonu

    31. Marta 2026. — 09:57

    Stanovi u BiH neće pojeftiniti ni tokom ove godine

    24. Marta 2026. — 12:14

    Od sutra moguć povrat od 10 feninga na litru goriva

    14. Aprila 2026. — 16:00

    Sa tržišta povučeni lampioni zbog opasnosti od strujnog udara i požara

    14. Aprila 2026. — 13:48

    Republička inspekcija u lovu na nelegalne prodavce na internetu

    14. Aprila 2026. — 09:54

    Pad prodaje “Poršea” za 15 odsto

    10. Aprila 2026. — 13:17

    Trebinje tokom Vaskrsa privuklo brojne turiste

    14. Aprila 2026. — 12:18

    Dubai bilježi nagli pad posjeta i prihoda

    4. Aprila 2026. — 14:04

    Sezona još nije ni počela, a radnici iz BiH već pakuju kofere

    3. Aprila 2026. — 11:48

    Lufthansa razmatra prizemljenje 40 aviona zbog cijena goriva

    2. Aprila 2026. — 09:39

    Đokić: Nemamo nikakvu obavezu prema vlasnicima malih solarnih elektrana

    14. Aprila 2026. — 13:09

    RiTE Ugljevik i Slovenci stavili tačku na arbitražu u Vašingtonu

    14. Aprila 2026. — 11:36

    Otvoren SPRING javni poziv: podrška izvoznim MSP za inovacije i transformaciju

    14. Aprila 2026. — 11:05

    Crnogorski prevoznici blokirali teretni saobaćaj na prelazima

    14. Aprila 2026. — 10:22
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Ovako radi rudnik dijamanata na dnu okeana

    10. Aprila 2026. — 12:29

    Devet razloga zašto vam vještačka inteligencija (još) neće uzeti posao

    9. Aprila 2026. — 09:03

    Spasoje objasnio kako od jedne guske zaradi hiljadu KM

    6. Aprila 2026. — 08:02

    Jedna greška na zidovima može vas koštati i do 10.000 evra pri prodaji stana

    5. Aprila 2026. — 09:02

    Šta se dešava sa bitkoinom: Nestalo 20.000 kripto milionera za tri mjeseca

    13. Aprila 2026. — 11:18

    Počinje zasjedanje MMF-a i Svjetske banke

    13. Aprila 2026. — 08:09

    Postignut dogovor o prekidu vatre, otvara se Ormuski moreuz

    8. Aprila 2026. — 08:22

    Hoće li zlato dostići 4.700 dolara?

    7. Aprila 2026. — 09:05
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Da li je Fijat uvećao rashode u Srbiji za 1,6 milijardi evra?

Da li je Fijat uvećao rashode u Srbiji za 1,6 milijardi evra?

Dragana EremijaDragana Eremija11. Jula 2017. — 11:15Nema komentara7 minuta čitanja

KRAGUJEVAC, Od 2012. do 2016. u Srbiji je prijavljen uvoz “dijelova i sklopova za industrijsku montažu putničkih vozila” iz Italije i Poljske, koji je za 1,6 milijardi evra veći od izvoza ovih istih dijelova u Srbiju, prema evidenciji iz te dvije zemlje.Da li je Fijat uvećao rashode u Srbiji za 1,6 milijardi evra?

Podaci o vrijednosti po kojima Fijat i eventualno neki njegovi dobavljači, iz Italije i Poljske uvoze opremu u Srbiju i podaci iz te dvije države o izvozu tih istih dijelova u Srbiju, ne slažu se za čak 1,6 milijardi evra, pokazuje analiza ekonomiste Dragovana Milićevića, bivšeg državnog sekretara u Ministarstvu trgovine.

Uprošćeno, to bi potencijalno moglo da znači da kada Fijat uveze neki dio u Srbiju, on ovde prijavi da ga je platio po višoj ceni od stvarno plaćene. O razlozima bi se moglo samo spekulisati, ali činjenica je da je u praksama poreskih uprava poznato da globalne kompanije ovakve mehanizme ponekad koriste kako bi iz zemalja u razvoju, poput Srbije, iznosile profite u svoje matične zemlje na zapadu, tako što na ovdašnjim tržištima prikazuju manju zaradu “pumpajući” rashode, o čemu je nedavno bilo riječi na skupu šefova poreskih uprava regiona. Kada se dokaže, ovo je kažnjiv prekršaj.

U slučaju Fijata, država Srbija je vlasnik jedne trećine kragujevačke fabrike. Nije poznato da li je država do sada ijednom dobila svoj dio profita koji ova fabrika ostvaruje.

Milićevićevi podaci pokazuju da su u periodu od 2012. do 2016. odstupanja u prijavljenim iznosima uvoza dijelova za montažu automobila u Srbiju bila oko 1,6 milijardi evra i prema mišljenju stručnjaka dobar dio toga mogao bi se odnositi na transferne cijene kompanije FCA Srbija koja je jedina fabrika u Srbiji koja sklapa automobile.

Naime, podaci internet baze podataka trademap.org koja funkcioniše u sastavu Međunarodnog trgovinskog centra koji su osnovali Svjetska trgovinska organizacija i UNCTAD pokazuju velike razlike između podataka o uvozu dijelova za automobile u Srbiju iz Italije i podataka “u ogledalu” o izvozu istih proizvoda iz Italije u Srbiju. Prema Milićevićevoj analizi, zasnovanoj na podacima iz ove baze, u Srbiju je u 2016. iz Italije uvezeno 300,7 miliona evra proizvoda sa tarifnim brojem 8708 koja označava dijelove i sklopove za industrijsku montažu putničkih vozila. Istovremeno, podaci o izvozu Italije u Srbiju proizvoda sa istim tarifnim brojem pokazuju iznos od 164,7 miliona evra.

Ako se pogledaju podaci za ostale godine unazad razlike su još veće. U 2015. godini razlika je bila preko 200 miliona evra, u 2014. preko 260 miliona evra, a u 2013. i više od 310 miliona evra. Dio ovih razlika se može pripisati carinama i porezima, pošto podaci trademap.org njih ne obuhvataju, ali svakako ne mogu objasniti dvostruko veće vrijednosti uvoza Srbije iz Italije u odnosu na izvoz istih proizvoda iz Italije u Srbiju. Značajno neslaganje podataka o uvozu ovih proizvoda se pojavljuje i u razmjeni sa Poljskom. Tako na trademap.org stoji da je prošlogodišnji uvoz Srbije iz Poljske (proizvoda sa tarifnom šifrom 8708) iznosio 200 miliona evra, a podaci o izvozu tih proizvoda iz Poljske u Srbiju iznosi svega 73 miliona evra. Kao i u slučaju Italije, kako se ide prema 2013. godini sve su veće razlike u podacima. Tako velika odstupanja se javljaju od 2012. godine i kada se saberu dostižu 1,6 milijardi evra. Stručnjaci ovo vezuju za proizvodnju Fijata u Srbiji i njegov uvoz dijelova iz fabrika u Italiji, Fiat group Italy i Poljskoj, Fiat auto Poland, a sumnjaju i da postoji efekat tzv. transfernih cijena.

Milićević dodaje i da je udio troškova materijala u FCA Srbija jako visok što ukazuje da bi cijene dijelova u nabavci mogle biti više od tržišnih.

“Izrazito visoko učešće troškova materijala u prihodu od 84 odsto je posledica troškova nabavke inputa sa jedne strane, odnosno transferne cene i sa druge u prodaji fakturisanje sa manjom tržišnom cenom. Na bazi podataka iz trademap.org moguće je izvući relevantan zaključak. Pažnju privlači i struktura izvoznog prihoda koji je isključivo prihod prema zavisnim i matičnim društvima”, napominje ovaj ekonomista dodajući da kada se uporede podaci o uvozu delova iz tarifnog broja 8708-delovi i sklopovi za industrijsku montažu putničkih vozila do 2.500 kubika prema podacima o uvozu Srbije i podacima o izvozu navedenih zemalja jedino je kod Italije i Poljske vidljivo neslaganje dok su kod razmjene sa drugim zemljama razlike zanemarljive i mogu se pripisati razlikama u metodologiji.

“Evidentno neslaganje uvoza iz ove dve zemlje govori da je u prošloj godini za gotovo 250 miliona evra uvećan rashod poslovanja. Ovakva situacija je bila presudna i prethodnih godina i to je cena prisustva velikih kompanija u maloj i slabašnoj državi. Fenomen transfernih cena i iznošenje dobiti preko istih je uobičajna praksa”, kaže Milićević dodajući da bi motiv za povećanje rashoda moglo biti što manji profit u Srbiji kako bi se opravdale visoke subvencije.

Do zaključenja broja od kompanije FCA Srbija nismo dobili komentar, odnosno odgovor na pitanje postavljeno u petak, kao ni od Poreske uprave koja je zadužena za kontrolu transfernih cena.

Ekonomista Milan Kovačević objašnjava da se dijelovi za montažu automobila uvoze iz Italije u Srbiju, a onda se gotovi proizvodi izvoze ponovo u Italiju.

“Oni mogu tu da podešavaju cene koliko hoće, mada ne tvrdim da to i rade. Loše je i što naša vlada nema pojma šta se radi u toj kompaniji. Direktor je Italijan i on potpisuje sve papire. U Nadzornom odboru od sedam članova dva su naša i samim tim nemaju nikakav uticaj na odluke. Tako da mi ni ne znamo šta se dešava sa transfernim cenama. Recimo u 2016. godini prodaja je smanjena za pet odato, a iznos za zarade 10 odsto. Bog zna šta je dogovoreno i šta se događa u toj kompaniji”, napominje Kovačević dodajući da je prošlogodišnji iznos subvencija bio veći od dobiti kompanije što efektivno znači da poreski obveznici prave profit Fijatu.

On ističe da se transferne cijene ozbiljno shvataju u svijetu, ali da se kod nas na tome slabo radi.

“Trebalo bi videti pošto Fijat iz torina kupuje delove iz sveta, pa to uporediti sa cenama po kojima ih kupuje fabrika iz Kragujevca. Mi imamo propise Ministarstva finansija po kojima kompanije moraju da pošalju izveštaj, ali je pitanje da li to iko kontroliše”, upozorava Milan Kovačević.

S druge strane Radovan Kovačević, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu ističe da kod praćenja izvoza i uvoza postoje metodološki problemi i da su razlike u podacima o uvozu iz Italije postojale još za vreme SFRJ.

“Podaci se razlikuju, ali mislim da je to stvar metodološke prirode i ne može se izvući zaključak o transfernim cenama. Inače, preduzeća su u obavezi da iskažu transferne cene koje imaju u razmeni sa povezanim licima i one to i rade. I kod nas i u regionu mislim da se dobit izvlači više kroz pozajmice sa višim kamatnim stopama od tržišnih”, kaže Kovačević dodajući da su podaci o uvozu generalno precizniji od podataka o izvozu s obzirom da izvoznik ne zna gde će roba na kraju završiti, dok uvoznik zna odakle je došla.

Nevladina organizacija Global finanšl integriti (GFI) koja je svojevremeno izračunala da je iz Srbije u prvoj deceniji 21. veka otišlo više od pet milijardi evra objašnjava da je pogrešno fakturisanje robe u spoljnoj trgovini često korišteno za pomjeranje novca tamo gde kompanijama više odgovara. Prema podacima GFI od 2004. do 2013. godine iz Srbije se godišnje odlije oko tri milijarde dolara nezvaničnim finansijskim tokovima. Danas.rs

 

dijellovi fijat italija izbor izvoz prihodi rashodi srbija uvoz
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakIstražujemo: Kako je Stojčinović pokušao gradsko zemljište pokloniti a.d. Građi?!
Sljedeći članak Ustavni sud BiH zabranio naplatu potraživanja od “Alumine”

Povezani članci

NOVOSTI 02 minute čitanja

Od sutra moguć povrat od 10 feninga na litru goriva

Capital teme 22 minute čitanja

Banjaluka iz budžeta više ne može ni „krpiti“ igrališta

Ostavi komentar Otkaži

Ne propustite važne priče i informacije koje vrijede! Prijavite se na Capital Newsletter

Molim provjerite vaš email kako bi potvrdili pretplatu.

NE PROPUSTITE
Capital teme

Banjaluka iz budžeta više ne može ni „krpiti“ igrališta

14. Aprila 2026. — 15:1322 minute čitanja

BANJALUKA – Gradska uprava Banjaluka planira da se zaduži 12,6 miliona maraka za gradnju javne garaže, rekonstrukciju parka Petar Kočić i izgradnju i rekonstrukciju igrališta.

„Lanacu“ 2,1 milion maraka za sistem OKC-a

14. Aprila 2026. — 14:23

Agentima OBA povlaštene penzije

14. Aprila 2026. — 12:47

Stečajni upravnik traži poništenje sumnjivih ugovora Ekvatora i Banigo-građenja

14. Aprila 2026. — 12:25

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2026 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.