SARAJEVO – Bosna i Hercegovina na visokom naknadama za prekogranična plaćanja godišnje gubi oko 100 miliona KM. Sve to samo iz razloga što nije dio SEPA područja, jedinstvenog područja plaćanja u eurima.
Potvrdila je ovo u Vijesti.ba Podcastu guvernerka Centralne banke BiH prof. dr. Jasmina Selimović te pojasnila u konj je fazi BiH kada je u pitanju ulazak u geografsko područje koje obuhvata preko 40 zemalja, a koje podrazumijeva niže naknade za prekogranična plaćanja i puno brže transfere novca.
“Aplikacija je napisana. Urađeni su nacrti zakona o platnim uslugama u oba entiteta, entitetske vlade su ih usvojile i poslale dalje u skupštinsku, odnosno parlamentarnu proceduru. Sve dok zakoni ne budu usvojeni u konačnim vezijama, BiH ne može predate aplikaciju. Mi smo u decembru poslali predaplikaciju. Čekamo na entitetske parlamente, i kada se to desi šaljemo aplikaciju”, kaže guvernerka Selimović.
Pojasnila nam je da Evropska komisija u ovoj godini ima dvije sjednice kada se odlučuje o SEPA aplikacijama, jedna je u maju, a druga u novembru.
“Mi sada čekamo da li će to biti maj ili novembar. Po dobivanju pozitivnog stava imamo još šest mjeseci kada Evropks komisija radi dubinsku analizu tržišta i idemo sa transkacijama”, rekla je Selimović.
Guvernerka CBBiH kaže da ova institucija već radi na pripremi tehničkih uslova da sve bude spremno.
“Na godišnjem nivou to je ušteda od oko 100 miliona KM. Naša dijaspora trenutno generiše nešto malo ispod 10 posto BDP-a. S obzirom na taj iznos, a da trenutno plaćamo šest puta veće naknade za prekogranična plaćanja, tu je matematika jasna. Izvoznici će imati višestruke koristi”, kaže Selimović i napominje da je Crna Gora prije dva mjeseca krenula s ovom vrstom transakcija i već osjeća benefite te dodaje da bi smanjenje naknada zasigurno povećalo i uplate iz dijaspore.
Usvajanje zakona o platnom prometu u entitetskim parlamentima u narednih mjesec i po dana ključno je za ulazak BiH u SEPA područje, a time i za direktne finansijske efekte na velike infrastrukturne projekte i privredu u cjelini.
Tih 100 miliona KM ušteda bi, primjera radi, za RS značilo osigurana sredstva za izgradnju “Dobojske obilaznice” na Koridoru Vc, koja su trenutno blokirana od strane evropskih finansijera.
Šta bi to značilo za Federaciju BiH. Te uštede bi u roku od godinu dana mogle dostići nivo dovoljan za završetak Tunela Hranjen ili isfinansirati cijeli projekt brze ceste od Mostara prema Hrvatskoj.
Ako ovo nije prioritet zastupnicima u BiH, onda je jasno koliko ih je briga za privredu, izvoznike, dijasporu i građane koji svakodnevno plaćaju visoke bankarske troškove.
Kašnjenje znači izgubljene milione, sporije ceste, odgođene investicije i slabiju ekonomiju. Majski rok za usvajanje zakona mogao bi biti presudan i za to kako će zastupnici proći na izborima u oktobru. Novembarski rok bi za mnoge bio prekasno.