BEOGRAD, Još jedan pokolj stoke prijeti Srbiji.
To bi uništilo stočarstvo, desetkovalo bi proizvodnju mesa, a visoku cijenu bi na kraju, naravno, platili potrošači. Ne samo da mesa ne bi bilo dovoljno, već bi i uvezene količine bile preskupe za većinu ionako osiromašenih građana.
Stručnjaci ovih dana upozoravaju da je rješenje problema u kome se našlo stočarstvo trebalo pronaći – juče. Zbog suše, krmno bilje koje se koristi u proizvodnji stočne hrane, potuno je stradalo. To bi veoma brzo moglo da da dovede do divljanja cijena stočne hrane, ali i nestašica. Mnogobrojni stočari neće imati drugi izbor, već da prazne obore i štale.
– U narednoj godini učešće stočarstva u ukupnoj vrijednosti poljoprivredne proizvodnje moglo bi pasti na 25 odsto, što još nije zabilježeno u istoriji srpskog agrara – upozorava Milorad Ševarlić, profesor na Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta u Beogradu. – Kao rezultat suše doći će do porasta cijene sojine i suncokretove sačme kao komponenti za koncentrovanu stočnu hranu zajedno s kukuruzom, što će dovesti do skoka cijena stočne hrane.
To, tvrdi Ševarlić, znači pogoršanje ekonomske pozicije stočara koji je ionako na nezavidnom nivou, imajući u vidu da njihova djelatnost učestvuje s oko 30 odsto u strukturi ukupne vrijednosti poljoprivredne proizvodnje.
– U ovoj godini treba očekivati još jedan pokolj stoke, što će trenutno možda održati cijene mesa na prihvatljivijem nivou za potrošače, ali već poslije Nove godine možemo očekivati interventni uvoz mesa i prerađevina od mesa – naglašava Ševarlić. – Nećemo imati dovoljno da zadovoljimo sopstvene potrebe, i pored porasta cijena za potrošače.
I proizvođači stočne hrane naglašavaju da su im troškovi proteklih mjeseci znatno povećani. Samo u posljednjih nedjelju dana, koncentrati koji se koriste u proizvodnji ove hrane, poskupjeli su za najmanje 10 odsto. U odnosu na period od prije četiri mjeseca, svi njihovi izdaci su sada, kako kažu, veći bar 30 odsto.
– Već sada prasci se uveliko prodaju – kaže Gena Nikolić, poljoprivrednik iz Mošorina, koji se bavi ratarstvom i svinjarstvom.
– Čim je ponuda velika, to znači da mnogi odustaju od svinjarstva. Mene spasava to što ne kupujem stočnu hranu. Ne ulažem gotov novac, već imam hranu sa svojih njiva. Zato uspjevamo da pokrijemo sve troškove, pa nam nešto i preostane. Da moram da plaćam hranu, i moje domaćinstvo bi diglo ruke od ovog posla. Nikada u svinjarstvu ne znate kako ćete proći i koliko ćete zaraditi.
Godišnja stopa pada stočarske proizvodnje u Srbiji iznosi oko 3 odsto, dok je godišnja potrošnja mesa od 65 kilograma pala na 44 kilograma. Po potrošnja mesa u Srbiji po stanovniku smo, inače, već na posljednjem mjestu u Evropi.
Uvoz – izvoz
Potrošači u Srbiji strijepe od svježeg mesa iz inostranstva, jer se dobar dio uvozi sivim kanalima. Preko Kosova su, na crno, stigle tone svježe piletine iz raznih dijelova svijeta. Slična je situacija i sa drugim vrstama mesa.
Zvanično Srbija je lani uvezla mesa u vrijednosti od 4,2 milijarde dolara, dok je izvoz bio za nijansu “jači” – 4,3 milijarde. Kod žive stoke veća je razlika između uvoza i izvoza. Iz naših štala u svijet je otišlo stoke za 5,4 milijarde dolara, dok je u Srbiju ušlo goveda, svinja, ovaca za 1,2 milijarde. Novosti