SARAJEVO – Agencija za poštanski saobraćaj BiH godinama onemogućava privatne poštanske operatere i firme koje se bave uslugama brze pošte da se na tržištu nose ravnopravno sa javnim poštanskim operaterima.
Iz Udruženja privatnih poštanskih BiH (UPPO) operatera kažu da bi Agencija po Zakonu o poštama BiH trebala biti nezavisna institucija i da na njen rad ne bi smio da utiče bilo koji poštanski operater, ali da je u praksi drugačije.
Oni objašnjavaju da Agencijom rukovodi tročlani Savjet i da se sve odluke donose konsezusom, ističući da jedan član Savjeta od 2022. godine onemogućava izmjenu za njih spornih Opštih uslova za obavljanje poštanskih usluga.
„Ti Opšti uslovi su dopunjeni 2022. godine odredbom koja kaže da se „preuzimanje i uručenje poštanskih pošiljaka koje su predmet kurirske usluge ne može obavljati u poslovnim prostorijama operatera poštanskog prometa“. To praktično znači da brze pošte ne smiju u svojim poslovnim prostorijama zaprimiti pošiljku, niti je uručiti svom klijentu ili imati paketomate, što je suludo jer nam je to osnovna djelatnost“, kažu iz UPPO za CAPITAL.
Oni kažu da godinama insistiraju na izmjenama Opštih uslova i mijenjanju sporne odredbe, ali da se tome protivi član Savjeta Armin Karahmet koji je prije imenovanja na tu funkciju bio zaposlenik BH Pošta.
„Nedopustivo je da član Savjeta Agencije istovremeno bude zaposlenik javnog poštanskog operatera i da aktivno utiče da odluke Agencije budu u korist njegovog primarnog poslodavca“, tvrde iz UPPO-a.
Ističu da neće odustati da koriste sva raspoloživa pravna sredstva da članove Savjeta Agencije podstaknu da odgovorno i savjesno rade svoj posao.
Da zlo bude gore, oni kažu da su sporni Opšti uslovi za obavljanje poštanskih usluga usvojeni protivzakonito i bez odobrenja nadležnog Ministarstva transporta i komunikacija BiH.
„Agencija donedavno nije insistirala na njegovoj primjeni, ali odnedavno su počeli da šalju naloge entitetskim inspektoratima sa zahtjevom da zabranjuju rad i oduzimaju licence privatnim operaterima“, kažu iz UPPO-a.
Na pitanje CAPITAL-a na koji način je odredba Opštih uslova koja kaže da se „preuzimanje i uručenje poštanskih pošiljaka koje su predmet kurirske usluge ne može obavljati u poslovnim prostorijama operatera poštanskog prometa“ unaprijedila poštanski saobraćaj u BiH iz Agencije kažu da je „dopuna urađena u skladu sa definicijom kurirske usluge koja podrazumijeva preuzimanje poštanskih pošiljaka na adresi pošiljaoca, direktan prenos, te uručenje na adresi primaoca“.
Iz Agencije su izbjegli direktan odgovor i na pitanje da li postoji konkretan razlog za neusvajanje novih Opštih uslova za obavljanje poštanskih usluga.
„Zakonom o poštama BiH propisano je da se sve odluke donose konsenzusom članova Savjeta Agencije. Za usvajanje prijedlog novih Opštih uslova za obavljanje poštanskih usluga nije bilo potrebnog konsenzusa“, navode iz Agencije.
Na pitanje da li to što je član Savjeta Armin Karahmet zaposlenik BH Pošta utiče da svojim odlukama favorizuje javnog poštanskog operatera, a diskvalifikuje privatne, iz Agencije takođe nemušto kažu da je „Karahmet na osnovu rješenja Savjeta ministara imenovan za člana Savjeta Agencije, te je temeljem istog u radnom odnosu u Agenciji za poštanski saobraćaj BiH“.
Iz UPPO kažu da će biti interesantno vidjeti da li će se Armin Karahmet nakon što bude razriješen sa mjesta člana Savjeta Agencije vratiti na staro radno mjesto zato što bi to predstavljalo kršenje Zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama u BiH.
Za razliku od Agencije, iz Ministarstva transporta i komunikacija nisu odgovorili na naša pitanja da li su Opšti uslovi za obavljanje poštanskih usluga važeći s obzirom na to da ministarstvo nikada nije dalo saglasnost na usvojene dopune.
Pored toga, nisu odgovorili ni na pitanje na osnovu čega onda Agencija zahtijeva od entitetskih inspektorata da privatnim poštanskim operaterima zabranjuju rad pozivajući su upravo na pomenuti akt.
Banjalučki advokat Aleksa Prole kaže da je nedopustivo da se bilo ko favorizuje ili da mu se daje povlašten položaj.
„Nijednim aktom, bilo da je u pitanju zakon ili akti niže pravne snage, niko ne smije biti doveden u povlašten, niti u podređen položaj. Zakon mora biti jednak za sve, a u ovom slučaju, kao što tvrde privatni poštanski operateri, oni su dovedeni u podređen položaj u odnosu na javne“, kategoričan je Prole.

