Radomir Božić: Banke moraju pomoći zaduženima u francima

SARAJEVO, Ukoliko banke u BiH ne preuzmu na sebe dio dodatnih obaveza usljed “poskupljenja” kredita u švajcarskim francima te na taj način ne olakšaju teret duga, vrlo je izvjesno da dužnici neće moći izmirivati svoje obaveze, krediti će postati nenaplativi i banke će imati nove probleme..

Upozorio je ovo u intervjuu za “Glas Srpske” viceguverner Centralne banke BiH Radomir Božić.
– Banke treba da imaju razumijevanja za teškoće sa kojima se suočavaju njihovi dužnici – rekao je Božić.
.

Da li vlasti u BiH imaju mogućnosti primjene bilo kakvih mehanizama kojima bi mogli olakšati položaj stanovnika koji su se zadužili u francima?
BOŽIĆ: CB BiH kao monetarna vlast nema instrumente i mehanizme kojima bi mogla djelovati u vezi s ovim problemom. Pitanje je šta bi u tom smislu mogla uraditi izvršna vlast. Međutim, to ne znači da ne treba preduzeti ništa i da građane koji su se našli u ovakvoj situaciji treba ostaviti na cjedilu. Ovaj problem bi trebalo rješavati tamo gdje je on i nastao, na relaciji banka – korisnik kredita, uz aktivno uključivanje agencija za bankarstvo. Naime, prilikom odobravanja kredita u vezi sa švajcarskim francima banke su nudile određene uslove koji su se razlikovali od uslova za ostale kredite, a korisnici kredita su ih prihvatili. Pri tome se postavlja pitanje da li je “prosječan” korisnik kredita bio upoznat i svjestan da povoljnosti koje koristi imaju i drugu stranu medalje u smislu preuzimanja valutnog rizika, s obzirom na to da njegova primanja kao izvor vraćanja kredita nisu i neće biti u francima nego u KM, koja je fiksno vezana za evro. To je prvi razlog zašto smatram da banke treba da imaju razumijevanja za teškoće sa kojima se suočavaju njihovi dužnici. Drugi razlog je činjenica da je, ukoliko banke ne olakšaju teret duga, na način da kroz izmjenu ugovora o kreditu preuzmu na sebe dio dodatnih obaveza usljed “poskupljenja” kredita, vrlo izvjesno da dužnici neće moći izmirivati svoje obaveze, krediti će postati nenaplativi i banke će imati nove probleme.
.

Može li se očekivati da se trend pada švajcarskog franka nastavi?
BOŽIĆ: Stabilizovanje i vraćanje kursa švajcarskog franka u odnosu na evro, američki dolar i druge valute na realan nivo, prije novih kriznih kretanja na finansijskim tržištima, zavisi od toga da li će mjere koje ovih dana preduzimaju institucije Evropske unije, SAD, G-7, G-20, te najmoćnijih svjetskih ekonomija, preduprijediti novu globalnu finansijsku krizu ili “dvostruko dno” krize iz prethodnih godina i stabilizovati svjetsku ekonomiju i finansijska tržišta.

.

Postoji li mogućnost da se u slučaju ponovnog rasta vrijednosti franka ova valuta izjednači sa evrom i koliko bi to bilo opasno za zemlje evrozone?
BOŽIĆ: Devizni kursevi su rezultat brojnih faktora, uključujući i mjere monetarne politike kojima pojedine zemlje nastoje ojačati ili oslabiti svoje valute, kao i psihološke faktore u smislu nepovjerenja investitora i javnosti u pojedine valute, odnosno ekonomsku i fiskalnu snagu pojedinih ekonomija. Trenutni nivo kursa franka prema evru je veći problem za Švajcarsku nego za Evropsku uniju jer destimuliše švajcarski izvoz. Sa druge strane, veličina švajcarskog tržišta ne omogućava značajnije izvozne efekte za zemlje evrozone. Opasnost za zemlje evrozone je činjenica da evro gubi povjerenje na finansijskim tržištima i da ga investitori smatraju manje sigurnim te time i manje poželjnim.

.
Ukoliko bi globalna kriza pogodila banke koje imaju svoje “banke kćerke” u BiH, sa kojim sve problemima bi se suočio bankarski sektor u BiH?
BOŽIĆ: Treba napomenuti da su banke koje posluju u BiH, a dio su ino-bankarskih grupacija, samostalne banke, akcionarska društva koja posluju prema zakonodavstvu i regulativi koji važe u BiH te da su u većinskom vlasništvu “banaka majki” iz zemalja evrozone, uglavnom Italije i Austrije. Ino-bankarske grupacije koje imaju “banke kćerke” u BiH tokom globalne krize koja je počela 2008. godine zadržale su nivo podrške svojim bankama u BiH. Zahvaljujući tome, kao i aktivnostima koje su preduzimale same banke, kao i agencije za bankarstvo, bankarski sektor u BiH je ostao likvidan, dobro kapitalizovan i stabilan te zadržao i očuvao povjerenje deponenata i štediša. U CB BiH se nadamo da bi se na sličan način mogla sačuvati stabilnost bankarskog sektora u BiH ukoliko bi se globalna kriza nastavila i ponovo pogoršala poziciju ino-bankarskih grupacija koje imaju “banke kćerke” u BiH. Ključni problem bi mogao biti manja podrška bankama u BiH i stoga potreba da se one dodatno fokusiraju na depozitne i druge izvore u BiH.
.

Očuvanje evra
.
Koliko je osnovana bojazan da bi mogući pad evra, uzrokovan svjetskom krizom, doveo do pada KM i porasta rata na kredite u BiH?
BOŽIĆ: Na ovu temu je prethodnih dana bilo dosta spekulacija. U CB BiH smatramo da je evro kao zajednička valuta zemalja evrozone jedna od najjačih svjetskih valuta te da su zemlje i te kako zainteresovane za opstanak evra i njegovu stabilnost. Ubijeđeni smo da ECB i zemlje evrozone imaju instrumente i način da taj svoj interes obezbijede i očuvaju evro. Prema tome, mi očekujemo da će evro opstati i da će njegova vrijednost biti objektivno utvrđena na osnovu ekonomske snage zemalja evrozone.  Glas Srpske