BEOGRAD, Žetva suncokreta na oko 150.000 hektara, koliko je pod ovom uljaricom u Srbiji, u punom je jeku. Do sada je, kako procjenjuje Vladimir Miklič, rukovodilac Zavoda za uljne kulture novosadskog Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, “skinut” rod sa gotovo 70 odsto površina, i na osnovu procjena, može se očekivati da će uljarama biti isporučeno oko 300.000 tona suncokretovog sjemena.
Po hektaru je, kako objašnjava Miklič, i pored nešto lošijih vremenskih uslova, rodilo oko dvije tone sjemena, a to je prinos u rangu višegodišnjeg prosjeka. Samim tim, suncokreta će biti dovoljno za potrebe Srbije, a takođe, i za izvoz.
– Teško je procjenjivati konačan prinos, jer još uvijek nemamo podatke o tome koliko je suncokreta stradalo od poplava, ali i od oluja – navodi Miklič. – Stanje varira od parcele do parcele, pa tako imamo i one ratare, koji su dobili i po 3,5 tone po hektaru, ali ima i takvih, čiji je prinos teško prelazi tonu po hektaru. Kvalitet, prije svega zbog dosta kiše i vlage, nije na nivou prošle i pretprošle godine, koje su bile idealne za suncokret.
Ratare, pored prinosa, daleko više interesuje cijena suncokretovog sjemena. Slaviša Krulj, iz Đurđeva, pod suncokretom je imao 10 hektara. Prinos mu je bio nešto veći od 3,3 tone po hektaru.
– Do prije nekoliko dana za suncokret se nudilo i po 42 dinara za kilogram, ali, većina uljara plaća avansno, 36 dinara po kilogramu – ističe Krulj. – Cijena je, međutim, sada u padu, pošto su mnoge uljare počele da nabavljaju suncokret iz uvoza. U susjednim zemljama, naime, mogu da ga nabave i za 290 evra po toni, tako da cijena od oko 400 evra po toni, jednostavno, nije mogla dugo da se održi. U svakom slučaju, cijena je daleko bolja nego lani, a ratari su uglavnom mnogo zaduženi, pa im i pored dobre cijene, neće ostati mnogo novca. Novosti
Prinos suncokreta – i za izvoz
