ŽENEVA, Ženevski pregovori radi spasavanja od kolapsa tekuće runde pregovora o liberalizaciji svjetske trgovine, u okviru Svjetske trgovinske organizacije (STO), “dohramali su” do devetog dana, javljaju svjetski mediji.
Najveća neslaganja ostaju oko mjera kojima siromašne zemlje treba da zaštite svoje poljoprivrednike od konkurencije uvoznih poljoprodukata.
Poslje izvjesnog optimizma krajem prošle nedelje, kada je uz velike muke dogovoren paket kompromisnih riješenja nekih problema, i na osnovu toga odlučeno da se pregovori neplanirano produže i na ovu sedmicu, sada je opet u toku “rovovska borba” oko pomenutih mjera, odnosno “specijalnih zaštitnih mehanizama”.
Pri tom se najžešća bitka vodi između SAD, s jedne, i Kine i Indije, s druge strane, oko pristupa na brzorastuća tržišta ove dvije zemlje, naročito oko pristupa njihovim tržištima hrane.
Po ovom pitanju su i neke zemlje u razvoju, značajne izvoznice hrane, kao što su Kostarika, Paragvaj i Urugvaj, više na strani razvijenih zemalja, nego na strani Kine i Indije i ostalih država koje pokušavaju da zaštite svoju poljoprivredu od nekontrolisanog uvoza hrane sa Zapada.
Evropska Unija (EU) ima i novi problem na unutrašnjem planu, pošto su devet njenih članica, odnosno trećina ukupnog broja, oformile savez koji vrši pritisak da Unija za sebe obezbjedi bolje uslove u pregovorima.
Po riječima portparola italijanske vlade, ove zemlje žele da se poboljša pregovaračka osnova, koju je predložio generalni direktor STO Paskal Lami, da bi se zaštitili interesi privrednika i građana EU.
U pomenutom savezu su Francuska, Poljska, Mađarska, Irska, Grčka, Portugal, Litvanija, Kipar i Italija.
Komesar za trgovinu EU Piter Mendelson objašnjava, međutim, da su Lamijeva kompromisna riješenja “samo polazište za dalje napredovanje pregovaračkog procesa”.
Velika neslaganja između bogatih zemalja i onih u razvoju postoje i oko tzv. “sektorskih sporazuma”, u kojima zemlje članice STO mogu dobrovoljno da učestvuju.
One zemlje u razvoju koje učestvuju u sektorskim sporazumima (a svakoj članici se “preporučuje” da uzme učešće bar u dva) imaće pravo da u manjoj mjeri nego ostale snize ukupan nivo uvoznih carina za industrijsku robu.
Kina i Indija se protive takvom “kreditu” jer smatraju da on kompromituje dobrovoljnu prirodu sektorskih sporazuma.
Sektorski sporazumi predviđeni su za četrnaest oblasti: 1) industriju automobila i autodjelova (predlagač Japan) , 2) industriju bicikala (predlagač Tajvan), 3) hemijsku industriju (predlagač SAD), 4) elektro i elektronsku industriju (predlagač Japan).
Peta oblast su ribarstvo i riblji produkti (predlagač Norveška), 6) šumarski proizvodi, s mogucim proširenjem na drvnu pulpu i papirne produkte (predlagač Kanada), 7) drago kamenje i juvelirski proizvodi (predlagač Tajalnd), 8) su sirovine (predlagač UAE).
9) oblast odnosi se na sportsku opremu (predlagač Tajvan), 10) Farmaceutske proizvode i medicinska sredstva (predlagač SAD), 11) Ručni alat (predlagač Tajvan), 12) igračke (predlagač Hongkong), 13) tekstil, odjeću i obuću (predlagač EU, dok 14) oblast obuhvata industrijske mašine (predlagač Kanada).
Pregovori u Ženevi ušli u deveti dan
