NJUJORK – Cijena od 3.900 do 4.000 evra po unci je realna za period pred nama. Ključni pokretači rasta su intenzivne kupovine centralnih banaka, eskalacija tenzija na Bliskom istoku i pad poverenja u američki dolar.
Cijena zlata bilježi istorijske maksimume, centralne banke nastavljaju sa kupovinom, a investitori u Srbiji su sve odlučniji, bez obzira na visoku cijenu.
Prema najnovijim podacima Svjtskog savjeta za zlato, globalna tražnja za zlatom u prvom kvartalu 2025. godine dostigla je 1.206 tona, što predstavlja rast od jedan odsto u odnosu na isti period prethodne godine. U tom periodu cijena zlata je porasla za čak 38 procenata, a 2024. godina se pokazala kao šesta najuspješnija godina po rastu cijene zlata u 21. veku. Ovaj nagli skok cijena rezultat je značajnih promjena na globalnom planu, kako u ponašanju investitora, tako i u strategijama centralnih banaka.
Biti jemac nije baš popularno
Kada govorimo o pojedinačnim investitorima – koji najčešće kupuju zlatne poluge i zlatnike – vidi se da je tražnja za investicionim zlatom porasla za čak 170 odsto u posljednjih godinu dana. Najveći doprinos ovom rastu dolazi iz Evrope i Azije. Nakon što su tokom prethodne godine Evropljani bili više fokusirani na prodaju zlata zbog političkih i ekonomskih neizvjesnosti, posebno u vezi sa trgovinskim ratom SAD, sada smo svjedoci promjene u investicionom ponašanju.
Konstantan rast tražnje je zabilježen i u Srbiji, a najveći skok desio se u prethodnih godinu dana. Trgovci zlatom potvrđuju da se tražnja za ovim plemenitim metalom udvostručila u ovom periodu. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, uvoz se povećao, a njegova vrednost iznosi preko 110 miliona evra, što je 13 puta više nego pre pet godina.
Podaci kažu da je tražnja za većim zlatnim proizvodima izraženija nego za manjim. Glavni razlog za to su niže marže kod većih proizvoda – zbog fiksnih troškova proizvodnje, oni zauzimaju manji procenat u ukupnoj cijeni većih zlatnih jedinica (više od 20 grama) u poređenju sa onima od jednog grama.
Sve u svemu, globalni trend je jasno usmjeren ka proizvodima sa većim stepenom čistoće i nižim maržama. Prednost takvih proizvoda je brža i veća isplativost pri preprodaji, jer je njihova otkupna cijena znatno bliža tržišnoj, upravo zbog nižih dodatnih troškova.
Kada su u pitanju centralne banke, one nastavljaju sa kupovinom zlata širom svijeta. U prva tri mjeseca 2025. godine, centralne banke su neto kupile 243,7 tona zlata. Iako je to smanjenje od 21 odsto u odnosu na prvi kvartal 2024, ako se ovaj nivo kupovine zadrži, 2025. bi takođe mogla postati rekordna godina po akumulaciji zlata od strane centralnih banaka.
Među ostalim značajnijim kupcima nalaze se Kina (12,8 tona), Kazahstan (6,5 tona), Češka (5 tona), Turska (4,1 tona) i Indija (3,4 tone). Što se tiče Srbije, zlatne rezerve trenutno iznose 48,8 tona, što je više od rezervi ostalih zemalja na Balkanu.
Georgij Hristov, direktor kompanije „Taveks zlato i srebro”, veruje da tržište zlata u Srbiji još nije dostiglo svoj maksimum. Trgovina investicionim zlatom u Srbiji započela je 2018. godine, kada je ukinut PDV, tako da je tržište još uvijek mlado.
„Prema našim procjenama, ono će nastaviti da raste, kao što raste svuda u svijetu, posebno zbog trenutne političke i geopolitičke situacije. Cijena zlata 3.900–4.000 evra po unci je realna za period pred nama, a prema dosadašnjem iskustvu, vidjeli smo da čim berza krene da raste, građani krenu da kupuju više”, navodi Hristov.
Cijena investicionog zlata na svetskim berzama je u maju 2025. godine dostigla rekordnih 2.430 dolara po unci, što predstavlja rast od gotovo 20 odsto u odnosu na početak godine i čak 38 odsto u odnosu na isti period 2024.
Ključni pokretači ovog rasta su intenzivna kupovina od strane centralnih banaka (posebno Kine i Indije), eskalacija tenzija na Bliskom istoku i pad povjerenja u američki dolar usled prolongirane politike niskih realnih kamatnih stopa. Ipak, investitori u Srbiji, koji su do sada mahom reagovali sa zadrškom, ulaze u zlatnu zonu rasta, gdje se cijena više ne posmatra kao visoka, već kao referentna. Politika