SARAJEVO, U Republici Srpskoj se narednih dana, zbog porasta cijena pšenice u okruženju, može očekivati poskupljenje brašna.
Zoran Kos, predsjednik Udruženja mlinara RS, ističe da bi kilogram brašna do kraja ove godine trebalo da poskupi između dva i četiri feninga.
“U Mađarskoj je tona pšenice prije mjesec dana koštala 175 evra, a sad je njena cijena 205 evra. U Srbiji je kilogram pšenice bio 17,5 dinara, a sad je 22,5 dinara. Pšenice nema dovoljno i može se očekivati da će cijene brašna rasti u narednom periodu”, rekao je Kos.
U Federaciji BiH niko nije mogao potvrditi da će cijene brašna skočiti, ali je većina mlinara kazala da pšenice nema dovoljno, kao i da robnih rezervi nema. I dok Mujo Poričanin, iz Udruženja pekarskih obrtnika FBiH, kaže da nema osnova za poskupljenje brašna i peciva, Mesud Lakota, predsjednik Udruženja potrošača FBiH, ističe da je izvjesno da će doći do poskupljenja brašna, te da će, kada se to desi, poskupjeti i ulje, šećer i sve ostale namirnice.
Ipak, predstavnici pekarske industrije u oba entiteta ističu kako, zasad neće biti poskupljenja hljeba i peciva.
Saša Trivić, direktor “Krajinaklasa”, ističe da je jedno vrijeme pšenica bila jeftinija, sad je skuplja, ali da to neće rezultirati povećanjem cijena za potrošače.
“Mi ćemo pokušati sve da ne dođe do poskupljenja. Nadamo se da ćemo uspjeti. Zasad neće biti korekcije cijena”, rekao je Trivić.
Rusmir Hrvić, direktor “Klasa” d.d. Sarajevo, rekao je da Uprava ovog preduzeća garantuje da neće povećati cijene brašna i hljeba do kraja decembra, te da preuzima na sebe razliku u povećanju cijene pšenice do kojeg je došlo u posljednjih 15 dana. Šta će biti iza Nove godine, tek će da se vidi.
Tončo Bavrka, direktor Robnih rezervi FBiH, kazao je da nisu tačne informacije da nema pšenice u robnim rezervama FBiH. Smatra da se lažne informacije plasiraju u cilju opravdanja za najavljena poskupljenja.
Sekretar Udruženje poljoprivrede i prehrambene industrije u Privrednoj komori RS Slavko Stevanović rekao je agenciji Srna da mlinari u RS godišnje otkupe od 25.000 do 30.000 tona domaće pšenice, što zadovoljava svega 10 do 15 odsto potreba. On kaže da nema informacija o mogućem povećanju cijena brašna i ističe da brašno jeste u režimu slobodnog formiranja cijena, ali je i socijalno osjetljiv proizvod. Prema njegovim riječima, rast cijene pšenice za 10 do 15 odsto na svjetskom tržištu ne mora u RS da izazove isti procenat povećanja cijene brašna, i ne mora se desiti odmah, ukoliko postoje zalihe nabavljene po nižim cijenama.
Od Robnih rezervi RS juče nismo mogli da dobijemo odgovore o stanju s rezervama pšenice. Nezavisne novine