SARAJEVO, Evropska banka za obnovu i razvoj /EBRD/ očekuje da će stopa ekonomskog rasta u BiH u ovoj godini pasti na šest odsto sa 6,8 odsto koliko je bila u 2007. godini, a naredne godine očekuje se smanjenje rasta na 4,5 odsto, navedeno je u Izvještaju o tranziciji za 2008. godinu, koji prati ekonomske rezultate i napredak u reformama u zemljama operacija EBRD-a.
Očekuje se znatno usporavanje rasta u zemljama operacija ove banke u 2009. godini zbog globalne ekonomske krize i nestabilnosti na finansijskom tržištu, saopšteno je iz EBRD-a, koja je pozvala zemlje u koje investira da prioritet stave na stabilizaciju svojih bankarskih sistema.
Prema Izvještaju o tranziciji za ovu godinu, predviđen je ukupni pad rasta na 6,3 odsto u 2008. godini u odnosu na 7,5 odsto u 2007. godini, kao i dalji pad na tri odsto u idućoj godini.
EBRD predviđa usporavanje rasta u centralnoj Evropi i Baltičkim zemljama na 4,3 odsto u ovoj godini sa 6,3 odsto u prošloj godini i dalje slabljenje u narednoj godini na 2,2 odsto, kao i povećanje rasta u jugoistočnoj Evropi na 6,5 odsto u ovoj godini sa 6,2 odsto u 2007. godini, ali se onda očekuje pad na 3,1 odsto sljedeće godine.
Rast u Zajednici nezavisnih država i Mongoliji ove godine biće smanjen na 7,3 odsto u odnosu na 8,5 odsto prethodne godine, a za 2009. godinu predviđa se dalji pad na 3,4 odsto.
Glavni ekonomista EBRD-a Erik Berglof izjavio je da je nastavak rasta u ekonomijama regiona u ranoj fazi globalne krize bio rezultat izuzetnih postignuća u reformama, ali da se regija sada suočava sa znatno nepovoljnijim međunarodnim okruženjem.
On je naveo da će odliv kapitala iz tržišta u razvoju, strah od rizika i recesija u ključnim ekonomijama Organizacicje za ekonomsku saradnju i razvoj /OECD/ biti test otpornosti zemalja u tranziciji.
Berglof je dodao da će rapidno usporavanje ublažiti prijetnju inflacije, dok će stabilizovanje bankarskih sistema postati glavni prioritet vlada u regionu.
“Biće potrebno koordinisati mjere stabilizacije sa drugim zemljama kako u zapadnoj Evropi tako i u drugim tranzicijskim zemljama, uzimajući u obzir njihovu međupovezanost kroz vlasničke strukture u finansijskom sistemu regiona”, rekao je Berglof.
Događaji nakon završetka Izvještaja EBRD-a o tranziciji ukazuju na dalje pogoršanje ekonomskih uslova što znatno povećava rizik da će ekonomski rast iduće godine biti usporen čak i više nego što je u tom izvještaju predviđeno.
“I dalje smo uvjereni u srednjoročnu perspektivu rasta za BiH, ali pred vlastima su brojni reformski zadaci kao što su reforma javne uprave, poboljšanje poslovne klime i održavanje makroekonomske stabilnosti”, rekao je ekonomista EBRD-a zadužen za jugoistočnu Evropu Piter Sanfej .
Izvještaj o tranziciji navodi da postoji rizik čak i slabijeg ekonomskog rasta u regionu 2009. godine, ako iznenada izostanu prilivi stranog kapitala.
“Neke zemlje nastavljaju da imaju vrlo visoke deficite tekućeg računa u kombinaciji sa velikim dugom u stranoj valuti, te su iz tog razloga sklone značajnom padu proizvodnje ukoliko dođe do naglog pada priliva stranog kapitala,” navodi se u Izvještaju.
U posebnom poglavlju o uticaju globalne kreditne krize na region, Izvještaj navodi da bi pogoršanje ukupnog finansijskog okruženja sada moglo dovesti do trajnog i značajnog usporavanja kreditne ekspanzije.
Izvještaj upozorava da su u tom slučaju, posljedice na ukupni rast ekonomija u tranzicijskoj regiji neminovno biti ozbiljne.
Međutim, u Izvještaju je navedeno da postoji nekoliko faktora koji bi mogli pomoći regionu da izbjegne ovaj negativni scenario ili barem da se nosi sa posljedicama i istaknuto da se zaduženost država od 2000. godine kontinuisano smanjuje, što daje dodatnu fleksibilnost u slučaju potrebe za većim intervencijama.
Uslovi poslovanja su se generalno poboljšali posljednjih godina, a tržišta rada su bila relativno fleksibilna, što bi trebalo omogućiti brži oporavak ka potencijalnom rastu.
U Izvještaju se navodi kontinuisani napredak u tržišno orijentisanim reformama tokom prethodne godine, naročito u jugoistočnoj Evropi i dijelovima Zajednice nezavisnih država i Mongoliji.
Neke od najmanje reformisanih zemalja kao što su Bjelorusija i Turkmenistan preduzele su pozitivne korake prema otvaranju tržišta i smanjenju uloge države, dok su značajne reforme postignute u zemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima za prijem u EU na zapadnom Balkanu.
S obzirom na snažnu povezanost reformi i rasta, ovo ukazuje na otpornost regiona prema kratkoročnoj nestabilnosti i na perspektivu za dugoročni rast, napominju iz EBRD-a.
EBRD, čiji su vlasnici 61 država i dvije međunarodne institucije, podržava razvoj tržišne ekonomija i demokratije u zemljama od centralne Evrope do centralne Azije.