SARAJEVO – Ekonomisti smatraju da bi se ublažavanje rasta cijena moglo postići limitiranjem marži, smanjenjem akciza na gorivo i povećanjem domaće proizvodnje.
Novi sukob na Bliskom istoku podigao je cijene nafte na svjetskom tržištu. I dok cijeli svijet poduzima vanredne mjere zbog novonastale situacije, u Bosni i Hercegovini nema konkretnih pomaka.
Nema vanrednih sjednica ni odluka, a rast cijena već je vidljiv. Poskupljenje goriva pokreće lančani rast cijena, koji se kasnije ne vraća na staro.
Bahata vlast
“Poskupljenja koja dolaze, kao i ogromna inflacija, natovariće se na leđa naših građana. Naša država nema nikakve mehanizme da zaštiti svoje građane od ove velike inflacije koja prijeti, koja dolazi ne samo zbog rata nego i zbog cjelokupne situacije – loše ekonomije koja se gomila 20 do 30 godina, gdje rast novca nadmašuje rast realnih dobara i to nužno mora završiti inflacijom”, pojašnjava ekonomista Aleksa Milojević.
Građani Bosne i Hercegovine ionako ne mogu pratiti stalni rast troškova života, a najveći udar na kućne budžete dolazi od poskupljenja osnovnih životnih namirnica i režijskih troškova poput električne energije, plina, vode i stanovanja. Najugroženije kategorije stanovništva teško će moći opstati.
“Penzioneri su socijalno ugrožena kategorija i već su pod velikim pritiskom cijena. Ovo najnovije povećanje dodatni je udar na te ljude. Kada govorimo o cijenama, moramo se okrenuti i pogledati šta radi vlast. Vlast ne drži konce u svojim rukama i potpuno smo nepripremljeni. Kada je počeo rat na Bliskom istoku, odmah je sve poskupjelo, a kada cijene nafte padnu, mjesecima će se tražiti izgovori. Trgovci, naravno, stalno pokušavaju izvući što veći profit. Vlast se ponaša bahato, surovo i neodgovorno – sebi povećava plate u enormnim iznosima, a ne čini ništa da zaštiti građane”, kaže Vehid Jahić, predsjednik Nove penzionerske stranke. Oslobođenje