EU – Naftno-gasna kriza ne posustaje, cijena barela raste i ponovo premašuje 100 dolara. Srbija za sada uspijeva da zadrži stabilnost snabdijevanja. Iz Međunarodne agencije za energetiku pozivaju vlade zemalja širom svijeta da osmisle svoje energetske politike kako bi ublažile ekonomske posljedice najveće krize u posljednjih pola vijeka.
Energetska kriza već je pokrenula planove nabavke energenata za narednu zimu. Brisel insistira da zbog krize članice koordiniraju rad rafinerija i punjenje skladišta gasa, preko zajedničke platforme.
“Nivo gasa koji ostaje u skladištima je na nekih 10 odsto manji u poređenju sa istim periodom prošle godine. Već je potrebno preduzimati mjere ka popunjavanju tih kapaciteta, odnosno skladišta kako ne bismo došli u situaciju da se približimo ljetu kada ne znamo kakve će cijene biti i kako će sama situacija na Bliskom istoku diktirati cijene prirodnog gasa”, kaže docent na Fakultetu političkih nauka Strahinja Obrenović.
I dok Srbija čeka rješenje za NIS, mađarski MOL je za Forbs potvrdio da će dugoročno zadržati Pančevačku rafineriju ako postane većinski vlasnik u Naftnoj industriji Srbije. A Slovačka i Mađarska su odahnule. Ruska nafta im ponovo stiže naftovodom “Družba”. Isporuke su obnovljene jer je Ukrajina poslije gotovo tri mjeseca pustila tranzit uz obrazloženje da je naftovod na dijelu njene teritorije popravljen.
“Mi smo odigrali značajnu ulogu u ponovnom otvaranju cjevovoda ‘Družba’, koji je bio zatvoren nekoliko nedjelja i zadao nam je dosta glavobolje”, kaže premijer Slovačke Robert Fico.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da trenutno doprinose stabilizaciji cijena i minimiziranju posljedica krize po globalni energetski sektor. Prema njegovim riječima, Rusija nastavlja da isporučuje naftu, potražnja raste dok se ponuda nafte na tržištu ne povećava, već naprotiv – smanjuje.
“Najveća energetska kriza u istoriji”
Iz Međunarodne agencije za energetiku ponovo ukazuju na probleme koje donosi energetska kriza cijelom svijetu.
“Suočavamo se sa najvećom energetskom krizom u istoriji. Imali smo tri u posljednjih 50 godina. Količina nafte i gasa koju smo danas izgubili u ovom ratu je mnogo veća nego sve tri krize zajedno kada je riječ o nafti i gasu. Pored toga, gubimo vitalne proizvode – petrohemikalije, đubriva, helijum, sumpor. Sve u svemu, veliki problem”, kaže izvršni direktor IEA Fatih Birol.
Prvi čovjek Međunarodne agencije za energetiku ukazuje na to da strateški odgovor u suzbijanju krize zemlje moraju tražiti u naprednim tehnologijama i obnovljivoj energiji. To potkrepljuje i najnovijim podacima za prošlu godinu – od svih instaliranih elektrana u svijetu – 75 odsto su obnovljivi izvori.