SARAJEVO, BANJALUKA – U decembru prošle godine, poredeći sa istim mjesecom 2024. godine, zabilježen je rast nivoa cijena od 4,1 odsto, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH.
Kako se navodi u ovim podacima, prosječni rast cijena zabilježen je u odjeljcima hrana i bezalkoholni napici za 5,3%, alkoholna pića i duvan za 4,1%, stanovanje i režijski izdaci za 7,3%, namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće za 2,4%, zdravstvo za 4,7%, komunikacije za 1,5%, rekreacija i kultura za 4,9%, obrazovanje za 3,1%, restorani i hoteli za 7,8% te ostala dobra i usluge za 3,3%.
“Prosječni pad cijena je zabilježen u odjeljku odjeća i obuća za 7,8% i prevoz za 0,2%”, piše u podacima Agencije za statistiku BiH.
Cijene hrane
Dodaje se da je u decembru prošle godine zabilježen rast nivoa cijena.
“Cijene proizvoda i usluga koji se koriste za ličnu potrošnju u Bosni i Hercegovini, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u decembru 2025. godine u odnosu na prethodni mjesec u prosjeku su više za 0,1%. Posmatrano po odjeljcima prema namjeni potrošnje (COICOP), u decembru 2025. godine u odnosu na prethodni mjesec u prosjeku je zabilježen rast cijena u odjeljcima hrana i bezalkoholna pića za 0,2%, alkoholna pića i duvan za 0,3%, stanovanje i režijski izdaci za 0,7%, restorani i hoteli za 0,4% i ostala dobra i usluge za 0,4%”, stoji u podacima.
Dalje piše da su niže cijene zabilježene u odjeljcima odjeća i obuća za 2% i prevoz za 0,6%.
Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da, kada govorimo o inflaciji, treba razdvojiti kretanja bazične inflacije od ukupne inflacije.
Bazična i ukupna inflacija
“Bazična inflacija predstavlja porast cijena u koji nije uključen rast cijena hrane i energenata. Ukupna inflacija pored bazične inflacije obuhvata i cjenovno najvolatilnije kategorije dobara: hranu i energente. Imajući u vidu da bazičnu inflaciju strukturišu cijene usluga i efekti monetarne i fiskalne politike, ona je kao takva relevantan reper domaćih kretanja. Ako izuzmemo efekte monetarne politike koji zbog monetarnog režima u BiH nemaju uticaj na bazičnu inflaciju, i uticaj fiskalne politike ograničimo na rast javne potrošnje, ispostavlja se da je bazična inflacija najvećim dijelom pod uticajem rasta troškova rada i nivoa tržišne konkurencije”, objašnjava Mlinarević.
Prema njegovim riječima, ako znamo da su usluge dominantno radno intenzivne djelatnosti, rast zarada može imati uticaj na rast cijena.
“Međutim, u slučaju da imate snažnu konkurenciju, prenos rasta zarada na rast cijena bi bio manji i time bi se spriječilo sticanje ekstraprofita. Kada pak govorimo o cijenama hrane i energije, tu dolazimo do fenomena uvezene inflacije. Uzimajući u obzir da najveći dio ovih dobara uvozimo, očekivano je da globalna cjenovna kretanja utiču i na cijene na domaćem tržištu. I ovdje se kao problematična stvar javlja odsustvo konkurencije i potencijalni dosluh između trgovaca. Visoke marže i skoro pa usklađene cijene upućuju na mogući oblik neprihvatljivog sporazumijevanja. Stoga bi aktivniji pristup Komisije za zaštitu konkurencije uz dolazak diskontera koji bi pojačali konkurenciju mogli rezultirati opadanjem cijena. Sa druge strane, uspostavljanjem indeksa cijena hrane i energije i određivanjem dohodnih pragova mogla bi se ustanoviti socijalna politika u vidu jednokratnih pomoći građanima kojima je pomoć zaista potrebna”, zaključio je Mlinarević.Nezavisne