Durmić: Premija „Drina osiguranja“ dostigla 25 miliona KM

– Dobit u 2016. povećana za šest odsto

– Lider na tržištu neživotnih osiguranja u Republici Srpskoj

– Svi odštetni zahtjevi isplaćeni

– Liberalizacija tržišta jedino rješenje za vantarifne popuste u autoosiguranju

BANJALUKA, „Drina osiguranje“ u prošloj godini ostvarilo je veoma dobre rezultate i pored toga što je to bila izuzetno teška poslovna godina. Fakturisana premija društva lani je iznosila 24,4 miliona KM i povećana je za pet odsto u odnosu na 2015. godinu, a istovremeno smo povećali i dobit i to za šest odsto, rekao je u intervjuu za poslovni portal CAPITAL generalni direktor „Drina osiguranja“ Milomir Durmić.

CAPITAL: „Drina osiguranje“ ostvarilo je u prošloj godini oko 24,4 miliona KM premije i povećanje  dobiti za oko šest odsto. Da li ste zadovoljni ostvarenim rezultatima?

DURMIĆ: Prošla godina je bila izuzetno teška s obzirom na to da su se u 2016. pojavila dva nova osiguravajuća društva i da je nekoliko društava promijenilo vlasničku strukturu. U RS trenutno posluje 25 osiguravajućih kuća. Uz tako veliku koncentracija osiguravajućih društava na ovako malom tržištu je veoma teško poslovati. Što se tiče ostvarenih rezultata u 2016. godini, mi smo izuzetno zadovoljni. Plan je u većem dijelu ostvaren, a u nekim segmentima i prebačen. Prihodi „Drina osiguranja“ su povećani za dva odsto u odnosu na plan, dok su rashodi veći za oko tri odsto. U odnosu na godinu ranije naši prihodi su veći za 12 odsto, a rashodi za 14 odsto. „Drina“ je u prošloj godini imala veću dobit za šest odsto u odnosu na 2015. godinu.

CAPITAL: Da li će dobit biti podijeljena akcionarima?

DURMIĆ: Odlukom Skupštine akcionara i Upravnog odbora „Drina osiguranja“ jedan dio dobiti biće isplaćen ackionarima putem dividende, a jedan dio se odvaja za povećanje kapitala društva. Tako smo i ove godine na Skupštini akcionara koja je održana ovog mjeseca donijeli odluku da se dio dobiti isplati akcionarima putem dividende, a dio ostaje neraspoređen i akcionari će u narednom periodu odlučiti šta će sa ostatkom dobiti.

CAPITAL: „Drina osiguranje“ je lider po učešću u premiji neživotnih osiguranja u RS. Da li zadržana liderska pozicija u neživotnim osiguranjima u 2016.  godini i kolika je ukupna premija ovog društva?

DURMIĆ: Kada posmatramo segment neživotnih osiguranja u RS, „Drina osiguranje“ ima najveći premijski prihod, odnosno ima najveće učešće od svih društava koja se bave neživotnim osiguranjem. U 2016. godini smo zadržali lidersku poziciju te ostvarili 24,4 miliona KM fakturisane premije, što je za pet odsto više u odnosu na 2015. Ako imamo u vidu da je trend rasta tržišta osiguranja oko osam odsto, možemo reći da smo se kretali nešto niže u odnosu na sam rast tržišta, ali i pored toga smo zadovoljni, jer imamo porast po svim vrstama osiguranja. Učešće, obaveznih osiguranja u ukupnoj strukturi premije osiguranja „Drina osiguranja“ je u padu, odnosno neobavezna osiguranja imaju trend rasta u odnosu na obavezna, tako da je sada naše učešće obaveznih osiguranja u strukturi premije oko 73 odsto. To znači da imamo bolje učešće neobaveznih osiguranja u strukturi premije u odnosu na prosjek u RS.

CAPITAL: Koliko je „Drina osiguranje“ u 2016. godini isplatila odštetnih zahtjeva?

DURMIĆ: „Drina osiguranje“ nastavlja trend da sve odštete zahtjeve koje zaprimi u toku jednog mjeseca obradi, likvidira i isplati, tako da smo i prošlu godinu završili sa sto odsto isplaćenim odštetnim zahtjevima. Isplatili smo ukupno oko 7,7 miliona KM odštetnih zahtjeva, što je u odnosu na godinu ranije više za oko 1,2 miliona KM. Istovremeno, povećali smo rezervacije po osnovu odštetnih zahtjeva za oko 500.000 KM, sa 5,8 miliona na 6,3 miliona KM. Takođe, želim naglasiti da u 20 godina poslovanja „Drina osiguranje“ po osnovu odštetnih zahtjeva vodi 89 sporova na prvostepenom sudu i 39 soporova na višim sudovima, što je izuzetno malo kad se uzme u obzir broj odštetnih zahtjeva koje smo u 20 godina poslovanja rješili i isplatitili.

Tehničke rezerve „Drina osiguranja“ 21 milion KM

CAPITAL: Koliko iznose tehničke rezerve „Drina osiguranja“?

DURMIĆ: „Drina osiguranje“ je u toku 2016. godine, kao i prethodnih godina, imala adekvatno pokrivene tehničke rezerve i adekvatan kapital. Tehničke rezerve „Drina osiguranja“ na kraju prošle godine su iznosile oko 21 milion KM, što je za 12 odsto više u odnosu na 2015. godinu kada su iznosile 18,7 miliona KM. Ovaj nivo tehničkih rezervi garantuje da će svi odštetni zahtjevi prema našim osiguranicima biti na vrijeme i adekvatno isplaćeni, a vlasničkoj strukturi da će kapital koji „Drina osiguranje“ ima i koji iz godine u godinu raste biti dovoljan garant da će društvo poslovati pozitivno i u narednom periodu.

CAPITAL: „Drina osiguranje“ je prošle godine obilježilo 20 godina rada. Šta je, prema Vašem mišljenju, najveći uspjeh „Drina osiguranja“ u tom periodu?

DURMIĆ: U svih 20 godina poslovanja ostvarili smo pozitivan finansijski rezultat,  što je izuzetno bitno i sa čime se veoma ponosimo. Imali smo veoma mali odliv kadrova, uglavnom su kod nas ljudi dolazili, a nisu odlazili, što govori o našoj poslovnoj politici i odnosu prema zaposlenima i klijentima. Takođe, trend povećanja klijenata i premijskog učešća na tržištu RS nam daje za pravo da vjerujemo da smo na pravom putu i da imamo pravu politiku vođenja društva. Pored toga, prošle godine smo zajedno sa „Nešković osiguranjem“ i „Brčko – gas osiguranjem“ potpisali sporazum kojim se ova tri društva međusobno obavezuju da će svojim osiguranicima obrađivati i isplaćivati materijalne odštetne zahtjeve po osnovu autoodgovornosti. To znači da ćemo svojim osiguranicima direktno obrađivati i isplaćivati materijalne odštetne zahtjeve, a mi ćemo se unutar sebe kasnije regresirati.

CAPITAL: Kakavi su planovi za ovu godinu?

DURMIĆ: Što se tiče poslovnog plana, mi svoj rast baziramo na procentu rasta tržišta osiguranja, tako da smo i plan za ovu godinu radili po tom principu. Povećanje naših poslovnih prihoda je planirano za šest do sedam odsto, zavisno od filijale do filijale, i planiramo da u toku 2017. godine ostvarimo premiju od 26 miliona KM. Što se tiče naše poslovne mreže, mi smo u većini dijelova RS zaokružili svoju poslovnu mrežu, dok na prostoru FBiH planiramo povećanje prodajnih kanala, prvenstveno u Unsko-sanskom kantonu, u kojem smo već otvorili dva prodajna mjesta.

Vantarifni popusti u autoosiguranju svakodnevno prisutni

CAPITAL: Osiguravajuća društva su u proteklom periodu potpisala više sporazuma kojima su se obavezala da neće davati vantarifne popuste u osiguranju od autoodgovornosti, međutim, nijedan od njih nije ispoštovan, a vantarifni popusti su i dalje prisutni. Kako to komentarišete kao predsjednik Skupštine Udruženja društava za osiguranje RS? Zbog čega ti dogovori nisu ispoštovani?

DURMIĆ: Vantarifni popusti su u 2016. godini bili svakodnevno prisutni. Pored silnih pokušaja Udruženja društava za osiguranje i Agencije za osiguranje nismo uspjeli da stanemo u kraj vantarifnim popustima i mogu slobodno reći da je prošla godina bila jedna od najtežih zbog tih popusta. Pored toga, primjetno je u 2016. godini, a to se nastavilo i u 2017. godini, da društva za osiguranje na poštuju svoje tarife i u neobaveznim osiguranjima, što je pomalo zabrinjavajuće.

CAPITAL: Šta je rješenje, postoji li drugi način da se tome stane u kraj?

DURMIĆ: Održali smo već niz sastanaka kako bi pokušali konačno tome da stanemo u kraj, ali nisam optimista da će i 2017. biti bolja u odnosu na 2016. godinu. Vjerovatno jedino rješenje u budućnosti će biti liberalizacija koja će regulisati i ti vantarifni popusti će na taj način biti na margini.

CAPITAL: Koji je, prema Vašem mišljenju, realan broj osiguravajućih društava u RS?

DURMIĆ: Trenutno imamo 25 osiguravajućih društava, od kojih 14 ima sjedište u RS, a 11 u FBiH, ali rade i na tržištu RS. Sve preko deset društava na ovom tržištu je izuzetno veliki broj.

CAPITAL: Prošlu godinu na tržištu osiguranja RS obilježili su problemi u „Krajina osiguranju“ koje je pola godine bilo pod vanrednom upravom. Koliko se to negativno odrazilo na kompletno tržište?

DURMIĆ: Za nas je, kako sa stanovišta Udruženja osiguravajućih društava, tako i sa stanovišta „Drina osiguranja“, bilo veoma bitno da se „Krajina osiguranje“ drži pod kontrolom, jer bi se u slučaju izvlačenja kompletnog kapitala iz tog društva svi odštetni zahtjevi koji bi bili fakturisani njima morali putem Zaštitnog fonda preliti i na druga društva. Uzimajući u obzir da „Drina osiguranje“ ima najveće tržišno učešće u RS, mi bi podnijeli najveći teret propadanja „Krajina osiguranja“. Potezi koje je Agencija za osiguranje povukla su bili jedini mogući pravovremeni, jer da se u bilo kojem segmentu zakasnilo danas bi slika u ovom društvu bila mnogo lošija. Sada vlasnička struktura treba da odluči šta će dalje sa ovim društvom, a tu mislim i na većinskog vlasnika, ali i na druge vlasnike, kao što je Investiciono-razvojna banka (IRB) RS.

CAPITAL: M. Čigoja