Borba advokata i Pravobraništva RS oko novca i samostalnosti!

– Pljuštale primjedbe na javnoj raspravi o Nacrtu Zakona o Pravobranilaštvu RS

– Pravobranilaštvo zbog prijetnji smjenom upozorava na gubitak samostalnosti u radu 

– Advokati protiv odredbe po kojoj će Pravobranilaštvo zastupati javna preduzeća

BANJALUKA – Predstavnici Pravobranilaštva RS i Advokatske komore RS danas su u Banjaluci na javnoj raspravi iznijeli brojne primjedbe na predloženi Nacrt zakona o pravobranilaštvu RS. U Pravobranilaštvu su se žalili na ugrožavanje samostalnosti odredbom o smjeni pravobranioca ako mu Narodna skupština ne usvoji izvještaj, dok su advokati oštro negodovali u strahu od gubitka novca ako ostane novina da „državni advokat“ zastupa i javna preduzeća, prenosi portal CAPITAL.

Advokatsku komoru najviše je pogodila odredba po kojoj će javna preduzeća ubuduće zastupati Pravobranilaštvo, čime bi advokati bili uskraćeni za značajni izvor prihoda.

S druge strane, ogroman broj primjedbi na predloženo rješenje iznijeli su i pravobranioci, posebno ističući da se odredbama o načinu razrješenja pravobranioca ugrožava samostalnost ove institucije.

Grbić: Pravobranilaštvo iznijelo orgoman broj zamjerki

U iscrpnom izlaganju vršilac dužnosti Pravobranioca RS Ljiljana Grbić iznijela je primjedbe na veliki broj članova zakona. Posebno se osvrnula na odredbe koje govore o zastupanju javnih preduzeća i razrješenju pravobranilaca.

Ona je rekla da odredba po kojoj će pravobranioci ubuduće zastupati javna preduzeća i institucije čiji je osnivač RS, odnosno jedinica lokalne samouprave treba da se pojasni te da se precizira da će Pravobranilaštvo taj posao raditi uz određenu nadoknadu.

Grbić je istakla da bi se prihod od te naknade nalazio na posebnom računu Pravobranilaštva i koji bi bio iskorišten za vlastite potrebe ove institucije.

Pravobranilaštvo predlaže i da se, u cilju preciziranja subjekata koje bi prema ovom zakonu trebalo da zastupa, doda nekoliko novih stavova.

„Predloženo je brisanje stava 1. u članu 10. jer javne ustanove i preduzeća imaju status pravnog lica, pa se ovim prijedlogom stvara kolizija i javna preduzeća i ustanove bi imali dva zastupnika po zakonu što je apsurdno i neodrživo. Zato smo predložili da ove subjekte zastupa Pravobranilaštvo na osnovu punomoći“, kazala je ona.

Govoreći o odredbi kojom je predviđeno da će, u slučaju neusvajanja izvještaja Pravobranilaštva i zamjenika pravobranioca u Narodnoj skupštini RS ili skupštini grada ili opštine, pravobranilac ili zamjenik biti smijenjeni, Grbićeva je rekla da se tim narušava načelo samostalnosti ovog organa.

„Rješenje kojim je predviđeno da Vlada RS obavezno podnosi prijedlog za razrješenje pravobranioca ukoliko izvještaj o radu ove institucije ne bude usvojen je apsurdno i protivno svim pozitivnim zakonima i Ustavu RS. Usvajanje izvještaja je politička odluka i ne može predstavljati razlog za razrješenje pravobranioca“, rekla je Grbićeva.

Advokati: Nacrt zakona favorizuje Pravobranilaštvo RS

Pravu buru među advokatima izazvala je zakonska odredba po kojoj će Pravobranilaštvo ubuduće zastupati javna preduzeća i ustanove. Svi redom su istakli da se time u povlašten položaj stavlja Pravobranilaštvo kao državni advokat.

Predstavnik Advikatske komore RS Lazo Radić rekao je da većina članova komore smatra da su odredbe ovog nacrta zakona nejasne i kontradiktorne odredbama ovog rješenja, ali i drugih zakonskih rješenja.

On je istakao da se ovakvim odredbama favorizuje Pravobranilaštvo RS u odnosu na privatne advokate.

„Većina članova Advokatske komore ostala je zatečena predloženim članom 10. koji se odnosi na zastupanje javnih preduzeća i ustanova koja imaju svojstvo pravnog lica. Pravobranilaštvo u svojim prijedlozima govori da bi oni rado prihvatili taj posao uz određenu naknadu i time se potvrđuje da je to komercijalni posao koji treba da obavlja nekomercijalno lice, odnosno državni organ. Javna preduzeća i ustanove imaju ogroman broj predmeta u radu. Konkretno, „Željeznice RS“ u fazi odlućivanja samo po osnovu radnih sporova imaju 900 tužbi. Da li je rađena studija ekonomske opravdanosti ovakvog rješenja? Ovakvo rješenje je neprihvatljivo“, rekao je Radić.

Advokat Ljiljana Sajić napomenula je da Pravobranilaštvo, ovakvim prijedlogom oduzima posao advokatima koji ispunjavaju sve uslove i daje Pravobranilaštvu u koem ima kadrova koji ne ispunjavaju uslove, te za čije jeprilagođavanje potrebno vrijeme.

„Zato smatramo da je ovo ishitreno i da se ova norma treba brisati“, kazala je ona.

Mnogo primjedbi na predloženo rješenje imao je i advokat Vladimir Cvijanović koji je istakao da je ključni član 10. i da javna preduzeća poštujući Zakon o konkurenciji BiH ispunjavati jednake uslove kao i drugi.

„Smatramo da smo ovim lišeni mogućnosti da pružamo usluge javnim preduzećima. To je nedopuštena diskriminacija i za to ne postoji razuman cilj“, naglasio je on.

Borba za novac i samostalnost

Nacrtom zakona o Pravobranilaštvu RS, koji je u julu usvojen u NSRS, propisano je da će pravobranioci ubuduće zastupati i javna preduzeća čiji je osnivač RS, odnosno jedinica lokalne samouprave i koji se finansiraju iz budžeta RS, odnosno jedinica lokalne samouprave.

Pravobranilaštvo će nastaviti da zastupa subjekte koje je zastupalo i prema sadašnjem zakonu, a to su RS, gradovi, opštine i njihovi organ i organizacije, te drugi organ i organizacije koji nemaju svojstvo pravnog lica i nisu upisani u sudski registar, a finansiraju se iz budžeta RS.

U odnosu na važeće rješenje, pravobranioca i zamjenike će ubuduće NSRS predlagati Vlada RS, a ne ministar pravde. Takođe, novina je i to da će razrješenje pravobranioca i zamjenika predlagati Vlada, a ne ministar pravde.

CAPITAL: Marina Čigoja