BANJALUKA, SARAJEVO – Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH 16. marta izjasniće se o zakonu koji predviđa privremeno smanjenje ili ukidanje akciza na naftne derivate, dok ekonomisti i predstavnici potrošača upozoravaju da nadležne institucije kasne sa mjerama i da će rast cijena goriva dodatno pogoršati životni standard građana i poslovanje privrede, pišu Nezavisne novine.
Mjere koje se predlažu za ublažavanje rasta cijena
- privremeno smanjenje ili ukidanje akciza na gorivo
- donošenje zakona o robnim rezervama
- ograničenje marži na osnovne životne namirnice
- privremene mjere kontrole cijena tokom krize
Podsjetimo, aktuelna kretanja na globalnom tržištu nafte i naftnih derivata, izazvana eskalacijom geopolitičkih tenzija i nestabilnosti na Bliskom istoku, već imaju snažan uticaj na rast nabavnih cijena energenata na međunarodnom tržištu.
Naime, Saša Magazinović, predsjedavajući Kluba poslanika SDP-a u Predstavničkom domu BiH, kazao je da će se o zakonu kojim se omogućava privremeno smanjenje/ukidanje akcize na naftne derivate Predstavnički dom izjasniti 16. marta.
“Zakon je u hitnoj proceduri. Nažalost, svaki novi dan donosi potvrdu potrebe hitnog usvajanja ovog zakona koji će biti stalni alat Vijeća ministara kojim može djelovati u kriznim situacijama kako bi gorivo za stanovništvo i privredu bilo jeftinije”, napisao je je Magazinović na društvenoj mreži X.
Ističe da bi u praksi to značilo da za onaj iznos za koji se privremeno smanji vrijednost akcize (ili se ona ukine) finalna cijena goriva bi za taj iznos bila niža.
“Na cijenu akcize se obračunava i PDV, tako da u slučaju pojedinih goriva u krajnjem slučaju to može značiti i nižu cijenu goriva i preko 50 feninga po litru”, ističe Magazinović.
Akciza budžetski prihod
Dodaje da je akciza budžetski prihod i svako smanjenje ili ukidanje akcize znači manje novca u budžetu.
“Struka smatra da u kriznim situacijama država treba intervenisati ne misleći kratkoročno na svoje prihode jer posljedice rasta cijena goriva i posljedično rasta cijena robe i usluga imaju daleko veće posljedice nego što je privremeno odricanje od dijela budžetskih prihoda”, pojašnjava Magazinović i ističe da je ovo trka sa vremenom, te da su interesi ljudi i privrede iznad svakog političkog interesa.
Svoj prijedlog ima i Pokret “Sigurna Srpska” (PSS)
Oni su Predstavničkom domu PS BiH i Savjetu ministara BiH uputili inicijativu kojom predlažu izmjene Zakona o akcizama BiH na način da se uvede privremena mjera smanjenja ili ukidanja akciza na gorivo, a istovremeno su prema Vladi RS uputili još dvije inicijative – donošenja zakona o robnim rezervama te ograničenje marži na osnovne životne namirnice.
Inicijativom o privremenom smanjenju ili ukidanju akciza na gorivo u BiH traže se izmjene člana 7, stav 5 i 6, Zakona o akcizama, a kojim se daje mogućnost Savjetu ministara da najduže u toku jedne godine, da li je to pola godine ili duže, a uz saglasnost PD PS BiH, privremeno smanje ili ukinu akcize na period dok situacija to zahtijeva.
“Reakcija treba da ide ka tome da se za početak akcize umanje za procenat koliko je poskupjelo gorivo. U slučaju da tržište i dalje bude divljalo, treba razmisliti i o privremenoj mjeri, a to je ukidanje akciza”, naveo je Draško Stanivuković, lider PSS i PDP-a.
Pored toga, od Vlade RS traži da se po hitnom postupku donese zakon o robnim rezervama.
“Slovenija je izašla sa saopštenjem kojim kaže da sve i da se u Sloveniju ništa ne uveze tri godine, robnim rezervama mogu da hrane svoje stanovništvo. Srbija ima isto robne rezerve, i Federacija BiH, samo Republika Srpska ništa”, naveo je on.
Treća mjera koju predlaže PSS je donošenje uredbe o privremenom ograničenju marži na osnovne životne namirnice sve dok kriza traje.
“Mi u PSS smo identifikovali deset proizvoda prioritetnih u prvom redu, i deset u drugom redu, dakle 20 proizvoda ograničiti”, rekao je Stanivuković.
Privremena mjera dok se situacija ne stabilizuje
Milenko Stanić, ekonomista, kazao je da jedina mogućnost, kada je riječ o nafti i naftnim derivatima, bila bi da Parlamentarna skupština izmijeni Zakon o akcizama, a da Savjet ministara BiH ukine ili smanji akcize.
“Niko tu temu ne postavlja na dnevni red, a to se radi zbog toga što je, nažalost, situacija takva da, što je gora za građane, to je bolja za državu. Što su veće cijene nafte i naftnih derivata, električne energije, komunalnih usluga i hrane, veći su iznosi PDV-a i budžeti”, kazao je Stanić.
Ističe da niko od nadležnih institucija i vlasti ne reaguje na ovu situaciju te da imamo obrazac: što je gore građanima, to je bolje državi.
Dodao je da akcize čine više od polovine cijene goriva i da bi njihovo smanjenje trebalo da bude privremena mjera dok se situacija ne stabilizuje.
Prema njegovim riječima, građanima i privredi ostaje da se snalaze kako znaju i umiju.
“Naravno da će cijene rasti, a građanima će biti sve teže. Biće teži uslovi života, slabija privredna aktivnost i niz drugih negativnih posljedica”, kazao je Stanić.
On je pojasnio da druge zemlje u regionu već reaguju i preduzimaju određene mjere u skladu sa okolnostima, jer od nas ne zavisi koliko će sukobi trajati.
Kako je naveo, zalihe goriva na pumpama su male, a zakonski propisi se često ne poštuju.
“Niko nije izgradio skladišne kapacitete jer su to veliki troškovi. Samim tim povećana je potrošnja, zalihe se brzo prazne i stalno imamo novi ciklus nabavke. Cijene se iz sedmice u sedmicu razlikuju i po pola marke na pumpama i sigurno je da će se te oscilacije nastaviti”, rekao je Stanić.
Mora se razgovarati o mjerama
S druge strane, Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača “Don” iz Prijedora, ističe da se u Bosni i Hercegovini o svemu ćuti, ali naglašava da se mora razgovarati o mjerama koje treba preduzeti.
“Ovdje svakodnevno raste cijena goriva, ali nijedna vlada nije razgovarala o tome niti je objavila bilo kakve mjere. U Srbiji, na primjer, poskupljenje goriva ne može biti veće od tri dinara, imaju robne rezerve koje ublažavaju situaciju i određena ograničenja, dok kod nas apsolutno niko o tome i ne govori, osim što je objavljeno da će republički tržišni inspektori kontrolisati cijene”, rekla je Marićeva.
Dodaje da građani nisu birali vlast da bi se bavila nebitnim stvarima, dok se o ključnim pitanjima za život stanovništva uopšte ne govori.
“Gorivo je pokretač proizvodnje, ali i svega onoga što dolazi na naše tržište. Od njega zavisi i funkcionisanje zdravstva, vatrogasaca i mnogih drugih službi. Postavlja se pitanje da li ćemo zaustaviti život zato što je gorivo poskupjelo. Ne preduzimamo nikakve mjere, od ograničenja kupovine do bilo kakvih drugih koraka, makar i na mjesec dana, kako bismo ublažili situaciju”, rekla je Marićeva.
Ona je naglasila da će od cijene goriva zavisiti gotovo sva proizvodnja i mnogi drugi poslovi u zemlji.
Cijena barela na svjetskoj berzi 104 dolara
Almir Bečarević, stručnjak za energetiku, rekao je da je trenutna cijena barela na svjetskom tržištu oko 104 dolara.
“Ako se ova cijena zadrži do kraja sedmice, gorivo na pumpama bi moglo koštati između 3,10 i 3,20 KM”, kazao je Bečarević.
Dodao je da bi ograničenje izvoza nafte iz Srbije moglo primorati veletrgovce da traže nove dobavljače derivata.
“Republika Srpska se više snabdijeva derivatima iz Srbije, posebno iz Pančeva, nego Federacija BiH. Ipak, ne očekujem velike poremećaje u snabdijevanju. Nestašica vjerovatno neće biti, ali će cijene sigurno rasti”, rekao je Bečarević.
Istakao je da bi odluka o smanjenju ili ukidanju akciza bila realna i da bi svakako pomogla građanima i privredi.
Zbog zaštite domaćeg tržišta od nestašica i skoka cijena, Vlada Republike Srbije donijela je u ponedjeljak na vanrednoj sjednici odluku o zabrani izvoza nafte i svih naftnih derivata za pogon motora, koja važi do 19. marta.
Udruženje naftnih kompanija Crne Gore poručilo je u nedjelju, 8. marta, da postoji ozbiljan rizik od prekida snabdijevanja gorivom u toj zemlji zbog toga što su kod dobavljača cijene, naročito eurodizela, veće za 30 odsto od cijena koje sada važe.
Vlada Republike Hrvatske ponovo je uvela regulaciju najviših maloprodajnih cijena goriva, a nove cijene važiće od 10. do 23. marta. Prema odluci donesenoj na sjednici, gorivo će ipak poskupjeti, ali manje nego što bi to bilo bez državne intervencije. Nezavisne novine