MOSTAR, Predsjedavajući Savjeta ministara BiH Denis Zvizdić rekao je da je BiH kod Evropske komisije do sada kandidovala 14 projekata u vrijednosti od 1,2 milijarde eura.
On je u intervjuu za današnji broj Večernjeg lista, izdanje za BiH, istakao da Evropska komisija za područje jugoistoka Evrope planira izdvojiti značajna sredstva, sa svrhom da se zapadni Balkan, već u ranoj fazi puta ka EU, ekonomski, infrastrukturno i energetski integriše u EU.
Po Zvizdićevim riječima inicijalni novac je osiguran i potrebno je kreirati državne strategije i projekte kao što su saobraćajna i energetska infrastruktura, te projekte iz oblasti životne sredine, obrazovanja i podsticaja poduzetništva, posebno za mlade ljude s fokusom na njihovo zapošljavanje.
“BiH je ozbiljno shvatila tu poruku i mi smo do sada kandidovali 14 projekata s područja cijele BiH u vrijednosti od 1,2 milijarde evra. Istovremeno, pripremamo projekte iz oblasti energetskog sektora koji je jedan od najatraktivnijih i predstavlja značajnu podlogu za ozbiljan ekonomski razvoj”, kazao je Zvizdić.
Govoreći o Sarajevo business forum/CHINA + 16, Zvizdić je kazao kako je taj Forum pokazao i dokazao ono o čemu se u Savjetu ministara priča posljednjih godinu dana, a to su činjenice da BiH raspolaže s ozbiljnim prirodnim i razvojnim potencijalima, kao i kvalifikovanom radnom snagom, što daje konkurentne i komparativne prednosti ne samo u regiji zapadnog Balkana, nego i šire.
Na Sarajevo business forumu je bilo 1 300 učesnika iz 30 zemalja, prezentovano je 350 projekata i cijeli događaj izazvao je pažnju poslovnoga svijeta, što govori da se fokus investitora vraća na područje zapadnog Balkana.
Zvizdić je kazao kako je važno da se ne samo u BiH, nego i na čitavom Balkanu prošire vidici i da se izađe iz okvira malih i rascjepkanih tržišta te ustaljenih vrlo uskih granica kada se govori o ekonomskim potencijalima i razvojnim projektima.
“Moramo imati integrisanu regiju u prezentaciji ozbiljnih energetskih, infrastrukturnih i drugih projekata za investitore koji dolaze s Istoka i Zapada. Za BiH je ključno nastaviti raditi na uklanjanju administrativnih barijera, kreirati zakonodavno-pravni okvir koji će dati punu sigurnost za strane i domaće investicije. U tom slučaju sam sasvim siguran da ćemo nastaviti s pozitivnim ekonomskim rastom koji smo zabilježili prošle godine” kazao je Zvizdić.
Na pitanje kako održati pozitivnu političku klimu samo provodeći ekonomske i socijalne reforme, te može li se u EU i mogu li se ostvariti spomenuti ciljevi bez političkih reformi, Zvizdić kaže kako su nekada rješenja za najsloženija pitanja u BiH dosta jednostavna. Po njegovim riječima spremnost na razgovor i dogovor temeljen na korektnim odnosima jest najbolja i najkvalitetnija formula za saradnju unutar svih političkih subjekata u BiH, a onda to sigurno vodi ka stalnom napretku. Naglasio je kako bilo kakvo rješavanje problema koje zanemaruje stajališta jedne, druge, treće strane, neće dovesti do pozitivnog iskoraka BiH.
Govoreći o tome u kojoj je BiH fazi u pregovorima o SSP-u, Zvizdić kaže kako je riječ o završnim pregovorima između predstavnika BiH i Europske komisije. Pojasnio je kako BiH već duže razdoblje na godišnjem nivou gubi 30 do 40 miliona evra zbog nespremnosti da usvoji određene strategije ili uspostavi tijela koja traži EU iz oblasti poljoprivrede. Naglasio je kako spomenuta strategija i tijela ne znače nikakvo preuzimanje nadležnosti bilo kom nivou, nego samo dobru organizovanost u cilju preuzimanja i provođenja sredstava koja će doći iz EU.
Na pitanje govori li o zakonu o hrani, Zvizdić je kazao kako govori uopšte o zakonima o poljoprivredi, ruralnom razvoju, platnim agencijama u toj oblasti i svemu onome što zahtijeva EU.
Po pitanju novog aranžmana s MMF-om i situacije u entitetima, Zvizdić je kazao kako su evidentni veliki problemi, nešto veći u RS-u nego u FBiH, te dodao kako je veći zagovornik zaduživanja kod MMF-a nego kod komercijalnih banaka jer ima povoljnije uslove, nudi stručnu i tehničku pomoć, te ima monitoring nad provođenjem mjera na koje se obvežemo.
“MMF je jasno iznio stajališta koja su, po našoj ustaljenoj praksi, u BiH tumačena na različite načine. MMF je jasno tražio uređenje bankarskog sektora što je mnogo važnije od statusa jedne banke, nezavisnu reviziju kako ne bi iz sedmice u sedmicu bili u prijetnji likvidacije banaka, gubljenja, posebno, javnih sredstava. U pismu namjere je zatražena konkretna suradnja poreskih uprava s jedinstvenom metodologijom s mogućnosti pretraživanja kako nitko ne bi mogao izbjegavati svoje obveze, a ne tek obećanje da će sarađivati. Iz MMF-a su najavili posjetu sredinom maja kada bi se trebala završiti njihova misija i mislim da će ipak biti pozitivno okončana. Entiteti bi prve doznake mogli očekivati u drugoj polovici ove godine” kazao je Zvizdić.
Komentarišući odnose u regiji, Zvizdić kaže kako su u fokusu Savjeta ministara prve komšije, šira regija i EU.
“U nekoliko navrata sam se sreo s premijerom Tihomirom Oreškovićem i dogovorili smo se da ne insistiramo na održavanju zajedničke sjednice dviju vlada dok ne prođe izvjesno vrijeme, odnosno minimalno prvih 100 dana Vlade Hrvatske. U sljedećih par mjeseci ćemo dogovoriti zajedničku sjednicu i nećemo je opteretiti brojnim temama, nego s četiri ili pet tema koje su važne za obje zemlje. Otvorićemo teme jačanja putne infrastrukture, energetike jer smo i mi zainteresovani za Jadransko-jonski gasovod, a oni su zainteresovani za energetske objekte poput HE Durbovnik i za one na zapadnom dijelu zemlje. Svakako ćemo govoriti i o odlaganju nuklearnog otpada i smislim da tu ima jako puno dezinformacija i zato stvari treba razjasniti” rekao je Zvizdić. Večernji.ba