NJUJORK – Ako je rast cijene jedini kriterijum, onda se ove godine samo jedna investiciona klasa može pohvaliti statusom sigurnog utočišta, a to je zlato. Kako navodi CNBC, cijena unce zlata trenutno iznosi više od 3.400 dolara, a tokom ove godine zlato je poskupilo 30 posto.
Time rast cijene najplemenitijeg metala nadmašuje rast drugih tradicionalnih sigurnih utočišta, poput japanskog jena, švajcarskog franka i američkih državnih obveznica. To pak prisiljava investitore da preispitaju kako zaista izgleda sigurno utočište za kapital u sadašnjem okruženju geopolitičkog usijanja i sve upitnije fiskalne održivosti najveće svjetske ekonomije.
Rušenje rekorda
Među valutama je u prošlosti sigurna opklada bio američki dolar. Međutim, dolarov indeks, mjerilo vrijednosti dolara u odnosu na korpu valuta, oslabio je blizu 10 posto od početka godine. Valute koje se takođe smatraju sigurnim utočištima, poput japanskog jena i švajcarskog franka, ojačale su osam, odnosno deset posto prema dolaru u tom periodu.
Prinosi na 10-godišnje američke državne obveznice, koje se smatraju mjerilom u svijetu državnog duga, od početka godine su niži za oko 19 baznih poena. Podsjetimo, prinosi i cijene obveznica kreću se u suprotnim smjerovima, što znači da niži prinosi znače više cijene.
Nasuprot tome, cijene zlata već mjesecima obaraju rekorde. Ovogodišnja najviša cijena iznad 3.500 dolara zabilježena je u aprilu. Ovogodišnju potražnju za zlatom podstakla je atmosfera nestabilnosti i neizvjesnosti, posebno nakon nedavne eskalacije tenzija na Bliskom istoku gdje već peti dan ne prestaje razmjena bombi i raketa između Izraela i Irana.
Međutim, spoljnotrgovinska i opšta ekonomska politika administracije predsjednika Donalda Trumpa takođe ide u korist zlatu.
“Postoji rastući osjećaj o nesigurnoj budućnosti američkog dolara i tržišta američkih državnih obveznica. Mislim da je to podstaklo mnogo veće interesovanje za alternativna sigurna utočišta poput zlata”, rekao je zvaničnik Svjetskog vijeća za zlato, Shaokai Fan.
Podsjetimo, američke državne obveznice suočile su se s oštrom rasprodajom u aprilu nakon što je predsjednik Donald Trump uveo „recipročne“ carine za gotovo pola svijeta. Naknadni izlazak investitora iz dugoročnog američkog duga dogodio se u maju nakon što je Moody’s snizio kreditni rejting SAD-a. Trumpov prijedlog poreske reforme poslužio je kao dodatni udarac dugogodišnjoj reputaciji američkih državnih obveznica kao sigurnog utočišta, nakon što je prinos na 30-godišnje obveznice prešao ključnih pet odsto.
Problemi jena i franka
Potražnja za američkim dužničkim instrumentima od tada se blago oporavila. Američke obveznice i dolar nijesu bili jedini čija je reputacija sigurnog utočišta narušena. Uporedo s rasprodajom američkih obveznica u maju, investitori su izlazili i iz japanskih državnih obveznica. Prinos na 10-godišnji japanski dug porastao je za 39 baznih poena od početka ove godine, što ukazuje na pad potražnje. Japanski jen je ojačao oko osam posto prema dolaru u istom vremenskom periodu.
Razlog jačanja jena leži u monetarnoj politici centralne banke Zemlje izlazećeg sunca. Kako Banka Japana nije povećavala kamatne stope koliko su to prethodnih godina činili američki Fed i evropski ECB, to je sada motiv investitorima da se preusmjere u jen. Japanska centralna banka zadržala je svoju kamatnu stopu na 0,5 posto, ponajviše zbog zabrinutosti oko uticaja Trumpovih carina na ekonomske izglede te izvoznom orijentisane zemlje.
Švicarski franak, još jedna tradicionalna valuta sa statusom sigurnog utočišta, ojačao je više od 10 odsto prema dolaru od početka godine. Međutim, tamošnja centralna banka prema nekim tumačenjima pokušava obeshrabriti priliv kapitala u franak. U martu je švicarska centralna banka postavila svoju kamatnu stopu na 0,25 posto.
Opsežne kupovine zlata od strane globalnih centralnih banaka takođe povećavaju njegovu privlačnost. Prošle godine centralne banke su dodale neto 1045 tona zlata u svoje rezerve, što je označilo već treću uzastopnu godinu da su kupovine premašile hiljadu tona. Evropska centralna banka takođe je nedavno izvijestila da je zlato nadmašilo euro kao druga najveća rezervna imovina, čineći oko 20 posto globalnih rezervi krajem 2024. godine.