BEOGRAD, Kombajni će za dvadesetak dana ući u njive sa pšenicom. Prošle jeseni zasijano je oko 480.000 hektara manje, pa su stručnjaci upozoravali da bi tek prinosi veći od 3,5 tone po hektaru mogli da zadovolje potrebe Srbije za najvažnijom žitaricom. Srećom, zasad sve obećava da će rod biti iznad prosjeka.
Prema riječima Srbislava Denčića, iz novosadskog Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, pšenica lijepo izgleda u Bačkoj, Sremu, u Mačvi, pa i u južnoj i istočnoj Srbiji, a nešto je slabija u sjevernom Banatu, oko Kikinde i Novog Kneževca, prije svega, zbog visokog nivoa podzemnih voda.
– Pšenici su vremenski uslovi do sada odgovarali, pa ćemo, ako vrijeme i dalje „posluži“, sigurno imati prosječan rod od 3,8 ili 3,9 tona po hektaru – kaže Denčić.
Vukosav Saković, direktor „Žita Srbije“, ističe da se prekid „embarga“ Rusije na izvoz žita neće toliko odraziti na pad cijene ove žitarice, koliko se, kada je uveden, odrazio na njen skok.
– Pšenica, koja se sada prodaje u rasponu od 22 do 25 dinara po kilogramu, u vrijeme žetve neće biti mnogo niža – procjenjuje Saković. – Ako rod bude dobar, pšenica će koštati oko 18 dinara, a ako podbaci, cijena će iznositi do 21 po kilogramu. Gotovo je sigurno da ćemo imati dovoljno žita za svoje potrebe, a biće ga, najvjerovatnije i za manji izvoz, prije svega, u zemlje CEFTA regiona.
Gena Nikolić iz Mošorina, ove godine će pšenicu najvjerovatnije uskladištiti, dok ne vidi kako će se kretati cijena.
– Cijena pšenice je, prošle godine, gotovo duplirana, za nekoliko mjeseci od žetve, tako da ću ja i ove godine da pričekam – kaže Nikolić. – Očekujem rod od oko tri tone po jutru, odnosno, nešto više od pet tona po hektaru.
Na području osam opština Braničevskog okruga, pšenica je jesenas zasijana na 27.000 od ukupno 164.000 hektara poljoprivrednog zemljišta. Ratari u šabačkom kraju jesenas su pšenicu zasijali tek na 5.000 hektara, što je najmanje u posljednje tri decenije. Neadekvatna cijena i prazna obećanja mnoge su natjerali da pređu na proizvodnju kukuruza i soje.
– Poučeni ranijim iskustvima, svojim zemljoradnicima predlažemo da žito ne prodaju odmah već da ga smjeste u javna skladišta – kaže član Gradskog vijeća Petar Lončar.
U Sremu ratari priželjkuju 20 dinara za kilogram ili koji dinar više. Jesenas je u Sremu zasijano svega 40.000 hektara oranica pod pšenicom, gotovo 20.000 hektara manje. Razlog su višegodišnji gubici u proizvodnji.
Pometnja koja je nastala na svjetskim berzama hrane dala je pšenici izuzetnu važnost. Cijena je vrtoglavo rasla. Na domaćem tržištu cijena se kreće od 24 do 30 dinara za kilogram. U prošlogodišnjoj žetvi proizvođači su tražili za kilogram 15 dinara, a većina je prodala za od 10 do 12 dinara.
– Ko bi znao da će cijena pšenici, neočekivano, toliko skočiti. Posijano je manje da se manje gubi. Pokazalo se da tu „pameti nema“ sve zbog neorganizovane proizvodnje na nivou države. Sve radimo stihijski – smatra Zoran Radičević iz Rume.
Radomir Milovanović, poljoprivrednik iz Požarevca, kaže da će zbog neizvjesnosti mnogi da uskladište čitav rod i da sačekaju najpovoljniju cijenu. On vjeruje da će cijena pred žetvu da pada, a da će najviša biti mjesec dana poslije vršidbe.
– Vjerovatno da otkupljivači, mlinari pa i država i dalje spekulišu, vagaju i osluškuju svjetska kretanja. Gledaju samo kako da oni dobro prođu i što više zarade. Na prošlogodišnjoj pšenici su se i te kako ovajdili – kaže Svetozar Mihajilović iz Kuzmina.
Razočarani
Seljaci kažu da su već naviknuti na to da se otkupljivači važnim pitanjem poigravaju do same žetve. Nadaju se da će im u prilog ići i činjenica da je većina mlinova u oskudici, pa će ponuditi bolje uslove. Takođe, mnogi zemljoradnici nekoliko godina unazad pšenicu koriste kao zalog za kratkoročne trogodišnje kredite sa osam odsto kamate.
“Mršavije“
Smanjenje površina i nedovoljna primjena svih agrotehničkih mjera donose ovogodišnji mršaviji rod pšenice u Sremu. Može se očekivati maksimalnih 160.000 tona, za razliku od višegodišnjeg prosjeka od oko 220.000 tona pšenice.
– Vremenske prilike pogodovale su pšenici, ali ne očekujemo rekordne prinose. Samo solidne. Malo ko je imao novca da primjeni sve agrotehničke mjere i blagovremeno suzbije korove i bolesti. Očekujemo da cijena neće biti ispod 20 dinara – kaže Mikan Milovanović, proizvođač pšenice iz okoline Šapca. Novosti