BANJALUKA – Mantra o evropskom putu postala je uobičajeni dio vokabulara političkih elita u regionu na raznim samitima i sastancima, isto kao i ona o evropskoj perspektivi. Nakon više od dvije decenije, od kada je balkanskim zemljama rečeno da će ući u EU kao punopravna članica nakon ispunjavanja uslova, postavlja se pitanja šta smo od tada postigli i da li smo se na evropskom putu negdje izgubili.
Ovo je rekao predsjedavajući Upravnog odbora Transparency Internationala BiH Srđan Blagovčanin u Banjaluci na otvaranju konferencije “EU i Zapadni Balkan – između nepovjerenja i zajedničkih interessa”.
“Čini se da je danas da konačni cilj zemalja u regionu da uđu u EU nije ništa manje izvjestan nego što je bio prije 20 godina. Razloge možemo tražiti i na strani EU i na strani svake zemlje Zapadnog Balkana. Naš zadatak je da se fokusiramo na ono što mi možemo uraditi i promijeniti. Na jesen ove godine navršiće se najduži period EU od kada nije primila nijednu novu članicu. To nam govori da postoje određeni problemi na našem putu”, rekao je Blagovčanin.
On kaže da je od formalnog statusa države koja se želi pridružiti Evropskoj uniji, mnogo važnije stanje u kojem se ona i njeno društvo nalaze po pitanju dostizanja demokratskih standarda i vladavine prava.
“Sve zemlje Zapadnog Balkana danas su prepoznate kao hibridni režimi, kao društva i države zarobljene u beskrajnom i beskonačnom procesu totalitarnih režima na putu ka liberalnoj demokratiji. Ključni procesi u ovim zemljama su zarobljeni partikularnim interesima političkih elita. Tu leže i ključni razlozi koji utiču na ishode koje imamo i na nedobijanje statusa kandidata”, kaže Blagovčanin.
On kaže da TI BiH želi konstruktivno da doprinese razvoju demokratije u BiH i regionu.
“Ne treba pretjerano naglašavati koliko je važna integracija zemalja Balkana u Evropsku uniju i sama činjenica da se izraz “evropske integracije” koristi za pojam sveobuhvatne transformacije društva. To je puno više od birokratskog ispunjavanja procedura i kriterijuma, ovdje se zaista radi o punoj transformaciji društva”, rekao je on.
Predstavnik Ambasade Švedske u BiH Mario Vignjević rekao je da je ova država početkom godine usvojila novu regionalnu bilateralnu strategiju do 2027. godine, koja uključuje BiH i u kojoj je glavni fokus na demokratiji i ljudskim pravima, zaštiti životne sredine, socijalnoj inkluziji, te na zapošljavanju.
“Švedska godišnje koristi preko 20 miliona evra za razne projekte u BiH. Veoma se oslanjamo na civilno društvo u BiH koje su u svoje ciljeve uključile sve ove elemente iz naše globalne strategije. Švedska Vlada u fokusu i dalje ima ciljeve koji idu ka demokratizaciji društva jer je to osnova napredovanja. Prije par godina smo usvojili “Vodič za demokratiju” (Drive for democracy) u kojem je 10 glavnih tačaka koje su u fokusu švedske vlade, a jedna od njih tiče se i ove konferencije”, rekao je Vignjević.
Dvodnevnu konferenciju u Banjaluci TI BiH organizovao je u saradnji sa Ambasadom Švedske u hotelu „Courtyard by Marriott“.
Na konferenciji je bilo govora na temu “Politika i praksa proširenja – kako dalje?” o kojoj su govorili dr Neven Andjelić, docent sa Regent univerziteta u Londonu, Nebojša Lazarević, osnivač Centra za evropske politike, dr Senada Šelo Šabić, viša naučna saradnica na Institutu za razvoj i međunarodne odnose, prof. dr Jelena Džankić, profesorka na Evropskom univerzitetskom institutu.
Govorilo se o hibridnim režimima i zarobljenim državama Zapadnog Balkana. Panelisti na ovoj temi bili su dr Goran Svilanović, bivši Generalni sekretar Savjeta za regionalnu saradnju i bivši ministar spoljnih poslova Savezne Republike Jugoslavije, dr Mladen Ivanić, bivši član Predsjedništva BiH i bivši ministar inostranih poslova BiH, kao i Kori Udovički, predsjednica Upravnog odbora i glavna ekonomistkinja Centra za visoke ekonomske studije u Beogradu.
O regionalnoj saradnji govorili su Emir Đikić, direktor CEFTA Sekretarijata, dr Jelica Minić, predsjednica Evropskog pokreta Srbija, Momčilo Radulović, predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori, te prof. dr Tanja Mišćević, zamjenica Generalnog sekretara Savjeta za regionalnu saradnju i profesorka na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu.
Drugog dana konferencije, u subotu, govoriće se o vladavini prava, a panelisti su prof. dr Zoran Stoiljković, profesor na Fakultetu političkih nauka iz Beograda, Drago Kos, bivši predsjedavajući radne grupe OECD-a za borbu protiv korupcije u međunarodnim poslovnim transakcijama, te Branko Perić, sudija Suda BiH.
Konferenciju zatvara panel “Civilno društva, mediji i sloboda govora”, a o ovoj temi govoriće Aleksandra Tomanić, izvršna direktorka Evropskog fonda za Balkan, prof. dr Katarina Peović, zastupnica u Hrvatskom saboru, Leila Bičakčić, direktorka Centra za istraživačko novinarstvo, Maja Sever, predsjednica Sindikata novinara Hrvatske i predsjednica Evropske federacije novinara, Nemanja Todorović Štiplija, glavni i odgovorni urednik European Western Balkans, te Hrvoje Zovko, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva.
CAPITAL: A. Pisarević