BANJALUKA, U sklopu velikog programa podrške od oko 260 miliona maraka, koji će biti plasirani putem Investiciono-razvojne banke RS, značajan dio od oko 100 miliona odnosi se na sektor poljoprivrede i za koji dan on će biti operativan. Oko 160 miliona biće usmjereno za druge oblasti, odnosno za zapošljavanje i očuvanje radnih mjesta.
Rekla je to u intervjuu “Glasu Srpske” predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović.
Ona je povodom 100 dana rada Vlade, na čijem je čelu, rekla da je Vlada imala viziju šta treba da uradi i da je posebno zadovoljna činjenicom da je održana finansijska stabilnost, da se apsolutno sve obaveze prema budžetskim korisnicima redovno izvršavaju i da nema zastoja.
* Kada ste preuzeli funkciju premijera RS kao prioritete rada Vlade postavili ste rasterećenje privrede, zapošljavanje, povećanje efikasnosti institucija i borbu protiv korupcije. Šta je u prvih 100 dana rada Vlade od toga urađeno?
CVIJANOVIĆ: Prvo treba znati da su pred ovu Vladu postavljeni određeni zadati okviri kao što je usvojeni budžet, ekonomska politika za 2013. godinu i da je to trasiralo neke od poteza. Ono što smo najavili, to smo i uradili u ova tri mjeseca. Aktivnost Vlade u ovom periodu odvijala se u apsolutno složenim ekonomskim i političkim uslovima. Nije bilo rješenja i dogovora o određenim pitanjima na nivou BiH koja su veoma važna, a neka od njih imaju ekonomske efekte. Ono što želim potencirati jeste činjenica da je održana finansijska stabilnost, da se apsolutno sve obaveze prema budžetskim korisnicima redovno izvršavaju i da nema zastoja. Započete su aktivnosti koje bi trebalo da daju rezultate, a došlo je i do reformisanja određenih službi u javnoj upravi s jasnim ciljem da bude podignut nivo usluge.
* A kada se radi o stalnim prioritetima Vlade?
CVIJANOVIĆ: Već od septembra imaćemo koncept kada se radi o registraciji preduzeća. To se odnosi na jednošalterski sistem, drastično smanjene troškove registracije, smanjen broj procedura i koraka koji treba da se preduzmu. Smatramo da će to, zajedno sa nekim drugim programima, predstavljati stimulans za samozapošljavanje. Važno je da se kaže da smo mi jedini u regiji koji nisu povećavali porez, dok su Hrvatska i Srbija mijenjale stope. U prvih 100 dana usmjerili smo pažnju i na potrebe poljoprivrede. Jedna od prvih odluka Vlade odnosila se na isplatu 28 miliona KM za subvencije iz 2012. godine, a iz budžeta je izdvojeno i 7,2 miliona KM za regresiranje plavog dizela i to je bilo prvi put da se to radi u RS. U sklopu velikog programa podrške od oko 260 miliona maraka, koji će biti plasirani putem IRB-a, značajan dio od oko 100 miliona odnosi se na sektor poljoprivrede i za koji dan biće operativan. Oko 160 miliona biće usmjereno za druge oblasti, odnosno za zapošljavanje i očuvanje radnih mjesta.
* A kada su u pitanju investicije?
CVIJANOVIĆ: Radili smo pripreme i realizaciju čitavog niza mjera da bi se stekli preduslovi za realizaciju projekta izgradnje “Južnog toka” kroz RS, podržali smo izgradnju TE Stanari i proširenje rudnika, a rezultat će biti oko 1.000 novih radnih mjesta. Prioritetno nam je bilo održanje privrednih aktivnosti, ali i početak novih, kao što je otvaranje tekstilnih pogona u Hercegovini. Sve to su krupni koraci.
* Jeste li zadovoljni onim što je do sada urađeno?
CVIJANOVIĆ: Uvijek može da se uradi bolje, to je aksiom. Imajući u vidu kakav je ambijent i okolnosti zadovoljna sam. Spasili smo hiljadu radnih mjesta u “Birču” i povukli odlučne mjere u zdravstvenom sektoru. Identifikovane slabosti i intervencije su preduslov za sve ono što će sada uslijediti. Kada je u pitanju privreda, sama činjenica da kreiramo program koji će omogućiti plasman novca u privredne aktivnosti i pravljenje boljeg poslovnog ambijenta su razlog za zadovoljstvo. Posebno smo zadovoljni činjenicom da Vlada redovno izvršava sve budžetske obaveze.
* Na koji resor ste ponosni, a sa kojim niste zadovoljni?
CVIJANOVIĆ: Neki resori su stavljeni u prvi plan zato što je to bio zahtjev vremena. Sigurna sam da smo u oblasti poljoprivrede napravili važne korake. Postoje stvari koje se moraju postepeno dovoditi u red i na kojima se mora dugoročnije raditi kao što je recimo obrazovanje, koje zahtijeva čitav niz intervencija i usklađivanje sa modernim vremenom. Zadovoljna sam činjenicom da se sprovodi program sa dijasporom koji poprima vrlo konkretna obilježja i znači involviranje dijaspore u privredne aktivnosti RS na organizovan način kakav do sada nije postojao. Pri tome definisan je program kako ćemo zajedno raditi i sa Vladom Srbije. Imamo niz pitanja i tema i ne bih da izdvajam čim sam zadovoljna, a čim ne. Trudim se da ova Vlada radi timski i tako i jeste.
* Jedan od prvih poteza Vlade bio je zahtjev za stavljanje na raspolaganje mandata rukovodilaca javnih preduzeća i ustanova. Da li je analiza njihovog rada završena?
CVIJANOVIĆ: Ovim potezom željeli smo da definišemo nova pravila ponašanja i uspostavimo prioritete. Da biste realizovali prioritete morate da birate ljude koji to mogu da urade. U određenim oblastima morali smo uvesti osvježenje i novu energiju i da sa drugim kadrovskim rješenjima pokušamo nešto uraditi. To nipošto nije završen proces. U budućem periodu biće još prihvatanja ostavki da bismo ono što smo zacrtali realizovali sa ljudima za koje smo procijenili da mogu puno brže i bolje raditi. Pri tome ni iza koga ne stojim bjanko. Svi koji su u statusu v.d. treba da pokažu da li su spremni da realizuju program Vlade. Promjena će biti u raznim oblastima i biće pomjeranja kadrova. Analiziramo segment po segment i tek onda donosimo mjere.
* Ono što je očigledno je da je u ovoj Vladi najviše promjena bilo u MUP-u? Druge promjene nisu vidljive.
CVIJANOVIĆ: U MUP-u se dešavaju stvari oku vidljive, ali i na nekim drugim mjestima imate gdje nema pomjeranja strukture, zaokreta u pristupu. Rekli smo na početku da nema privilegovanih i pokazujemo to primjerima. Nema privilegovanih kada su u pitanju pripadnici MUP-a, kada su u pitanju direktori i inspektori. Polazimo od toga da je zakon zakon i da on vrijedi za svakoga, za lijepog i za onog ko nije lijep, za pametne i one koji su manje pametni, za obrazovanog i za neobrazovanog, za onog na funkciji i za onog koji nije na funkciji. Zakon mora da važi za sve podjednako.
* Kontrole u Fabrici glinice “Birač” traju već dva mjeseca. Mogu li se u skorije vrijeme očekivati konkretni rezultati istrage?
CVIJANOVIĆ: Mogu samo slobodno da procjenjujem, jer Vlada i premijer ne vode istragu, nisu u funkciji kontrolnih organa. Moja slobodna procjena je da će to trajati dugo, nekoliko godina, jer ta istraga prelazi granice ove zemlje. Znajući da je to tako i da nema vremena za čekanje da istraga da rezultate, Vlada je od samog početka postavila dva paralelna procesa. Jedan je utvrđivanje odgovornosti svih, od Dragana Čavića, Mladena Ivanića do Željke Cvijanović i svih onih koji su bili akteri procesa kada je vršena privatizacija, do onih koji su sada odlučili, a to je ova Vlada na čijem čelu sam ja, da intervenišu. Drugi proces je održanje procesa proizvodnje i očuvanje radnih mjesta u “Birču”. Govorimo o 1.000 radnih mjesta, direktno onih koji su zaposleni u “Birču” i još 600 onih koji vezani za tu fabriku. Ponosni smo što smo u tome uspjeli i što je u ovom trenutku u “Birču” proces proizvodnje danas podignut na nivo iz najboljih vremena njihovog rada. Istraga treba da pokaže šta se tamo dešavalo, a ono što je otkrio Koordinacioni tim je da je dolazilo do odliva novca, da je bilo manipulacija, spekulacija. I milionska potraživanja iz Litvanije rješavaju se kroz ovaj proces utvrđivanja odgovornosti i rješavanja pitanja statusa.
* Uporedo s ovom pričom postojala je i priča o Balkan investment banci. Šta je sa tim?
CVIJANOVIĆ: Nama je bilo u interesu da ne dođe do sloma bilo koje banke, ma kako ona bila mala, jer je to užasno loša poruka i zato smo intervenisali. Odlučili smo da, ako se ne pojavi zainteresovani privatni subjekat, idemo u dokapitalizaciju banke kako bismo sačuvali i nju, i depozite, i zaštitili građane. Veoma je važno očuvati tu banku i veliki privredni subjekat kao što je “Birač”. To je slična situacija kao kada smo intervenisali u “Šumama RS”. Imali smo viziju šta treba da uradimo i sada smo u postupku sređivanja stanja u javnim preduzećima. Prvo mjesto gdje je to započeto bile su “Šume” i tamo mjere već daju dobre rezultate.
* A zdravstvo?
CVIJANOVIĆ: Kada je u pitanju zdravstvo pokazalo se da Vladina davanja nisu uvijek srazmjerna efektima i da postoje stvari koje se kroz racionalizaciju i odgovornije ponašanje mogu staviti na sasvim drugačije noge. Mislim da ćemo morati donijeti izmjene određenih zakona da bi se sistem uvezao i da bi efekat bio bolji. Neće biti davanja novca bez rezultata.
* Borba protiv korupcije postavljena je kao jedan od prioriteta Vlade. Šta se do sada uradilo na tom planu i da li će javnost uskoro biti upoznata sa strategijom za borbu protiv korupcije?
CVIJANOVIĆ: Kada je u pitanju borba protiv korupcije, zabilježene su značajne akcije u prethodnom periodu koje su rezultovale privođenjima ljudi koji su zloupotrijebili položaj, bilo je tu inspektora i drugih službenika. Ono što je važno jeste da je u okviru tromjesečnog perioda zabilježen veliki broj akcija MUP-a, bilo samostalno ili u saradnji sa drugim policijskim strukturama i agencijama. To pokazuje opredijeljenost Vlade da se bori protiv kriminala i korupcije. Strategija za borbu protiv korupcije u skupštinskoj proceduri će se naći prije ljetne pauze i iz nje će proisteći čitav niz tijela koji će biti podrška drugim institucijama.
* Hrvatska za manje od pola mjeseca ulazi u EU, šta će to značiti za RS?
CVIJANOVIĆ: To je ozbiljan problem i izazov za cijelu BiH zato što organi nisu radili svoj posao na vrijeme. Nedopustivo je da na vrijeme nisu usvojena akta da bismo mogli da izvozimo na tržište EU. Uprkos tome, taj problem ćemo prevazići kada budu donesene odluke koje bi trebalo da omoguće da se vrši prevoz određene robe. Suštinski je važno da Vlada RS radi na jačanju naših kapaciteta i da daje podršku našim proizvođačima da mogu ispuniti tražene standarde.
* U prvih 100 dana ste imali proteste studenata. Kako gledate na to?
CVIJANOVIĆ: Pokušala sam tih dana da kažem, a ne znam da li je shvaćeno, da Vlada podržava iznošenje mišljenje i stavova i u tome nipošto ne smije da postoji barijera. Tražila sam da se razgraniče pitanja studentskog standarda i drugih zahtjeva. Iznijeli smo podatke da studenti ovdje imaju najniže cijene ishrane, smještaja i da školarine nisu povećavane. Ono što je jasno, jeste da bi studenti, prije svega, trebalo da se trude da se poveća kvalitet nastave i uslovi na fakultetima. Međutim, oni su pred nas postavili teme društvenog karaktera, koje smo, naravno, spremni da otvorimo, ali to nisu pitanja koja se tiču ni standarda, ni nastave.
Studenti su prvo iznijeli zahtjeve putem medija i na protestima, a onda smo mi dobili drugačije modifikovane zahtjeve poslije protesta. Žao mi je što nam sve to nisu dali ranije, da sjednemo i razgovaramo. Još jednom želim da istaknem da je RS u izgradnju fakulteta i rekonstrukciju postojećih uložila 33 miliona KM. Vlada, iako joj nije obaveza, plaća grijanje i svake godine izdvaja dodatna sredstva za ishranu i za studentske i đačke domove, ali o tome se ne priča. Studenti treba da studiraju u dobrim uslovima i sve što je bilo moguće u ovim vremenima mi smo uradili.
* Kako riješiti problem obrazovanja, podići kvalitet i nastave i nastavnika i sadržaja?
CVIJANOVIĆ: Problem obrazovanja biće riješen onda kada se analizira stanje u toj oblasti, a kako je to Vlada i najavila prije nekoliko sedmica, nezavisno od protesta. Najprije ćemo analizirati efekte bolonjskog procesa, studiranja, nivo davanja s onim što dobijete kao efekat ili dužinu studiranja. Posebno je važno analizirati i znati kako se ponašati u budućnosti kada je u pitanju kadar koji proizvodimo, da li je kompatibilan ili ne sa zahtjevima tržišta rada.
* Ima li korupcije u obrazovnom procesu?
CVIJANOVIĆ: Sigurno, ali takvi slučajevi moraju imati ime i prezime i biti sankcionisani.
Planovi
* Koji su planovi Vlade za budući period?
CVIJANOVIĆ: Najvažnije je da zaživi cjelokupan program podrške privredi i da svih 260 miliona KM postane operativno. Važno je i da otpočnu aktivnosti u reformi obrazovanja, a stvorene su pretpostavke za sređivanje zdravstvenog sektora. Već je došlo do pojeftinjenja 400 lijekova za oko 17 odsto, što je značilo i uštede od 3,5 miliona za Fond zdravstva. Predstoje koraci da bude pojačana odgovornost na svim nivoima i završena racionalizacija bolničkih kapaciteta. To će biti praćeno završetkom kapitalnih investicija kao što je rekonstrukcija Kliničkog centra Banjaluka, bolnice u Doboju i bolnice Kasindo, te završetak bolnice u Bijeljini koja će biti otvorena početkom jula. Glas Srpske