SARAJEVO – Željeznice Federacije BiH (ŽFBiH) prevezle su tokom 2025. godine 5.858.478 tona robe, što je za 9,32 posto manje u odnosu na 2024. godinu, dok su u putničkom saobraćaju ostvareni bolji rezultati.
Tokom 2025. godine prevezeno je 355.937 putnika, što je u odnosu na predhodnu godinu više za četiri odsto, istaknuto je danas, 10. marta, u Sarajevu na konferenciji za novinare Željeznica FBiH.
Vršilac dužnosti predsjednika Uprave-generalni direktor ŽFBiH Mirza Hadžibegić govorio je o preliminarnim poslovnim rezultatima ŽFBiH u 2025. godini i uticaju privrednih zbivanja na poslovanje, ulogu i značaj Željeznica.
Aktuelne prilike i stanje u bh. privredi, kako je istakao, ukazuju da ŽFBiH očekuje vrlo težak i neizvjestan period.
“Gašenje Koksare predstavlja direktan i snažan udar na prihode i samu organizaciju transporta Željeznica FBiH. Koksara je bila jedan od naših najvećih strateških partnera, sa učešćem od oko 30 posto u ukupnim prihodima od usluga transporta roba. Gubitak prihoda na godišnjem nivou procjenjuje se na iznos od 25 miliona KM, od čega se oko pet miliona KM odnosi na Željeznice RS”, naveo je Hadžibegić.
Željeznice FBiH će, kako je dodao, djelimično kompenzovati ovaj gubitak kroz transport koksa iz Luke Ploče prema Novoj Željezari u Zenici. Međutim, ovi prihodi će biti znatno manji u odnosu na one koje je obezbjeđivala Koksara.
“Kada je riječ o Novoj Željezari Zenica, najave da će ruda iz rudnika Ljubija biti raspoloživa još naredne dvije do tri godine, uz mogućnost stečaja i prekida proizvodnje i ranije, direktno i indirektno bi se odrazilo na smanjenje prihoda za više od 20 miliona KM godišnje. To bi nas dodatno dovelo u veoma tešku situaciju za poslovanje. Dovelo bi u pitanje likvidnost poslovanja, kao i neizvjesnost za egzistenciju naših 2.500 radnika”, rekao je Hadžibegić.
Kada je riječ o preliminarnim rezultatima poslovanja, Hadžibegić je rekao da je društvo u 2025. ostvarilo ukupne prihode u iznosu od 106,8 miliona KM i manji su za 23,2 miliona KM u odnosu na prethodnu godinu. Od toga, prihodi iz ugovora o transportu sa kupcima iznose 76,6 miliona KM i manji su za 22,5 miliona KM u odnosu na prethodnu godinu. Ostali prihodi iznose 30,2 miliona KM i manju su za 758.352 KM u odnosu na predhodnu godinu.
Ukupni rashodi za prošlu godinu iznose 142,8 miliona KM i manji su za 1,4 milion KM u odnosu na prethodnu godinu. Poslovni rashodi iznose 132 miliona KM i manji su za 6,9 miliona KM u odnosu na prethodnu godinu. U strukturi poslovnih rashoda najveći dio se odnosi na troškove plata i ostalih ličnih primanja, koji iznose 85 miliona KM, kao i na troškove amortizacije koji iznose 25,6 miliona KM. Ostali rashodi i gubici iznose 10,8 miliona KM i veći su za 5,5 miliona KM u odnosu na prethodnu godinu. Najznačajnije je potraživanje od „Koksare” Lukavac u iznosu od 8,2 miliona KM.
“Ostvaren je gubitak iz redovnog poslovanja u iznosu od 36 miliona KM i veći je za 21,7 miliona KM u odnosu na gubitak za 2024. godinu”, istakao je Hadžibegić.
Ključni uzrok ovakvog rezultata, kako je dodao, jeste dramatičan pad u međunarodnom transportu roba za čak 51,1 posto, usljed čega su prihodi pali sa 46,7 miliona KM na 22,8 miliona KM. Podsjetio je da je 2025. godina počela sa prekinutom “južnom prugom”, te da je teretni promet uspostavljen u februaru. To je za posljedicu imalo da je 50 posto ugovora sa Elektroprivredom Srbije ostalo nerealizirano, jer je roba trajno preusmjerena na druge pravce transporta.
Hadžibegić je naveo da ove godine u odnosu na prošlu bilježe značajno veće izdvajanje iz budžeta Federacije BiH, te da su dobili 34 miliona KM u odnosu na ranija 24 miliona KM namjenjena za finansiranje željezničke infrastrukture i sufinansiranje putničkog saobraćaja, te još devet miliona KM koje su dobili po osnovu Zakona o finansijskoj konsolidaciji Željeznica.
“Zaključak je da se mora izvršiti potpuno restrukturiranje i izmjena modela poslovanja, uz obaveznu modernizaciju svih procesa u ŽFBiH. To podrazumijeva da se, uz podršku Vlade i Parlamenta FBiH, moraju realizovati: finansijska konsolidacija preduzeća, modernizacija željezničke infrastrukture i procesa rada, te finansijska, energetska i ekološka održivost”, rekao je Hadžibegić, ukazujući i na potrebu hitnog usvajanja Zakona o prevozu opasnih materija. Nezavisne

