SARAJEVO – Institucije Bosne i Hercegovine potrošile su u posljednje dvije godine sedam miliona maraka za usluge avioprevoza. Kako troškovi po ovom osnovu konstantno rastu, državni revizori su provjeravali da li su opravdani, a nalazi koje su objelodanili pokazuju brojne propuste i nelogičnosti zbog kojih nema ni kvaliteta ni ekonomičnosti.
Najočigledniji primjer su našli kod kupovine aviokarata. Naime, umjesto da se kod nabavke gleda na cijenu karte, sporazum se sklapa sa agencijom koja daje najnižu proviziju, odnosno cijenu svoje usluge.
Odnosno, ako je neka agencija ponudila kartu od 1.300 maraka uz proviziju od 10 maraka, njena ponuda se neće prihvatiti, već će se za isti let platiti karta skuplja i za 200 maraka, ako je provizija niža od gore navedene.
“Prilikom nabavke aviokarata pojedine institucije iz uzorka definišu uslove koji ograničavaju tržišnu konkurenciju. Revizija je utvrdila da ovakav način nabavke uvijek ne osigurava najbolju vrijednost za novac čime svrha javne nabavke gubi smisao”, upozoravaju revizori.
Da stvar bude gora, agencije koje se bave prodajom aviokarata navode da zbog uspostavljenog načina nabavke aviokarata i neprirodno niskih cijena ne žele da učestvuju u postupcima javne nabavke što opet ne doprinosi principima zdrave konkurencije.
Revizori su utvrdili i da institucije u većini slučajeva neblagovremeno nabavljaju karte, čime se ne osigurava ekonomično korištenje javnih sredstava.
One se često nabavljaju nekoliko dana pred putovanje, pa čak i pred samo putovanje.
Prosječno vrijeme nabavke karata kontrolisanih institucija je 14 dana prije putovanja, a trebalo bi minimalno 21 dan kako bi se izbjegli previsoki troškovi.
“Analizom dokumentacije utvrđeno je kasno donošenje odluka o upućivanju na službeno putovanje. Kod najmanje trećine neblagovremeno nabavljenih aviokarata, odluke su donesene pred samu nabavku ili nakon nabavke, a većina takvih putovanja je bila poznata najmanje mjesec dana prije”, otkrivaju revizori.
Po njihovoj ocjeni, neblagovremene nabavke za posljedicu, osim neekonomičnog korištenja javnih sredstava, mogu imati i suženi izbor opcija leta, kao i nemogućnost rezervacije, a samim tim nemogućnost prisustva važnim događajima na kojima je ono potrebno ili čak obavezno.
Zbog svega, Kancelarija za reviziju institucija BiH je u cilju efikasnijeg i ekonomičnijeg korištenja budžetskih sredstava za nabavku aviokarata tražila od Savjeta ministara BiH da predloži mjere za donošenje sistemskog rješenja.
Inače, revizija je kontrolisala nabavke kod Ministarstva odbrane, Ministarstva spoljnih poslova, Generalnog sekretarijata Savjeta ministara BiH, Regulatorne agencije za komunikacije, Direkcije za civilno vazduhoplovstvo i Konkurencijskog savjeta BiH.
Od njih se traži da donesu i unaprijede interne procedure službenih putovnja, blagovremeno nabavljaju karte, koriste pogodnosti tržišne konkurencije i na samom kraju razmotre mogućnost sprovođenja centralizovane javne nabavke.
CAPITAL: Dejan Tovilović
