SARAJEVO – Ukupan izvoz metalske i elektro industrije BiH prošle godine iznosio je skoro 6,96 milijardi KM, što je manje za sedam odsto od prethodne godine kada je zabilježen rekordan izvoz, dok je uvoz iznosio 10,47 milijardi KM, što je više za tri odsto u odnosu na 2022. godinu, podaci su Spoljnotrgovinske komore BiH.
“Najveći pad izvoza, kojem možemo pripisati i razlog pada izvoza cijelog sektora, zabilježen je u kategoriji aluminijuma i njegovih proizvoda, a iznosio je 46 odsto, odnosno 720,9 miliona KM. Da nije došlo do ovako velikog pada izvoza aluminijuma, metalska i elektroindustrija bi nastavila sa trendom rasta”, ističu iz Komore.
Pad izvoza registrovan je i u kategoriji željeza i čelika, što se pripisuje privremenom obustavljanju proizvodnje čelika u BiH, odnosno lošim uslovima koji su u drugoj polovini prošle godine vladali na globalnom tržištu čelika.
Iz Komore navode da su proizvođači čelika rekli da je evropsko tržište čelika momentalno u padu, s trenutnim smanjenjem potrošnje čelika u EU koje je počelo u drugom kvartalu 2022. zbog sukoba u Ukrajini, neviđenog rasta cijena energije, troškova proizvodnje i inflacije, a sve usred rastuće ekonomske neizvjesnosti.
U analizi se ističe da su se uslovi potražnje značajno pogoršali i u drugoj polovini 2023. godine, kao i da se očekuje da će se ovaj negativni ciklus nastaviti, vođen kontinuiranom ekonomskom neizvjesnošću koja je rezultat visoke inflacije.
Prodajne kvote na tržištu EU su ograničene zbog zaštitnog režima koji je nametnula EU, pa se tržište suočava sa uvozom jeftinih čeličnih proizvoda iz Turske, proizvedenih putem elektrolučnih peći koje koriste staro željezo.
“Svi ovi faktori direktno utiču na mogućnosti konkurentne proizvodnje čelika iz BiH, putem integralne proizvodnje, što je dovelo do privremene skoro dvomjesečne pauze u proizvodnji”, navode iz Spoljnotrgovinske komore.
Kao i u proteklim godinama, struktura tržišta je ostala ista – ovaj sektor je najviše izvozio u Njemačku, Austriju, Sloveniju, Hrvatsku i Srbiju.
Kada je riječ o uvozu ovog sektora u BiH, kategorije automobila, mašina i električnih aparata, kao i u prethodnim godinama, učestvuju sa velikim uvoznim vrijednostima, što je karakteristično za sve manje zemlje bez vlastite proizvodnje visoko zahtjevnih proizvoda poput automobila, računara i slično.
“Ukoliko bi se ova stavka izuzela iz analize spoljnotrgovinske razmjene, BiH bi ostvarivala zasluženi suficit u ovom sektoru”, naglašavaju iz Komore i dodaju da je struktura tržišta ostala ista kao i u proteklim godinama, pa se najviše uvozilo iz NJemačke, Hrvatske, Slovenije, Srbije i Italije. Srna
