Piše: Predrag Baroš, pravni zastupnik „Viaducta“
Iskoristićemo priliku da ponudimo više činjenica o predmetu Viaduct i skrenemo pažnju na očigledno nesnalaženje nadležnih organa Bosne i Hercegovine po brojnim pitanjima koja se odnose na predmetnu arbitražnu odluku.
Arbitražna odluka i zahtjev za poništenje odluke
Poznato je da je ICSID arbitražnom odlukom od 18. aprila 2022. godine, BiH kao tužena strana obavezana da tužiteljima Boris Goljevšček, Vladimir Zevnik i preduzeću „Viaduct“ isplati ukupan novčani iznos od 46.597.139 evra ili 91.136.082 KM koji obuhvata glavnicu, dio obračunate kamate i troškove.
Za vrijeme trajanja postupka po zahtjevu za poništenje arbitražne odluke, ad hoc vijeće je naložilo odlaganje izvršnog postupka sve do okončanja postupka poništenja arbitražne odluke, koji je okončan odlukom ad hoc vijeća od 01. maja 2024. godine, kojom je zahtjev za poništenje arbitražne odluke odbijen.
Kamata po WACC modelu
Veoma bitna činjenica koja se odnosi na arbitražnu odluku jeste dosuđena kamata. Naime, na dosuđeni iznos glavnice, arbitražnom odlukom dosuđen je obračun kamate po WACC modelu, od momenta donošenja odluke, pa sve do konačne isplate.
WACC model obračuna kamate nije toliko zastupljen u domaćem pravnom sistemu. Ipak, u predmetu Viaduct primjena WACC modela, daje kamatnu stopu u visini od 7,10 odsto na godišnjem nivou, uz bitnu napomenu da se ista obračunava kumulativno, što bi značilo da se nakon svakog obračunskog perioda, kamata dodaje glavnom dugu i nakon toga vrši obračun kamate na uvećanu glavnicu.
Postupanje po arbitražnoj odluci
Nakon odbijanja zahtjeva za poništenje arbitražne odluke, kao punomoćnici tužitelja, već 08. maja 2024. godine, obratili smo se nadležnim BiH institucijama u cilju postupanja po odluci i isplati dosuđenih novčanih iznosa.
Nakon obraćanja 08. maja, uslijedili su i podnesci za nadležne BiH organe, od 23. maja, 31. maja, 14. juna, 27. juna i 28. juna. Reklo bi se mnoštvo podnesaka. Začuđujuće ili ne, na upućene podneske do danas nismo dobili bilo kakav odgovor.
Uistinu, reakcija nadležnih organa nije u potpunosti izostala, podneskom Pravobranilaštva BiH zaprimili smo internu prepisku između Pravobranilaštva BiH i Savjeta ministara BiH, kao i prepisku između Pravobranilaštva BiH i nadležnih organa Republike Srpske, dok smo od Savjeta ministara BiH dobili podnesak Pravobranilaštva BiH koji smo zahtjevali po osnovu Zakona o slobodi pristupa informacijama. Međutim i pored upornog insistiranja za dostavu izjašnjenja na naše podneske i zahtjev za postupanje po arbitražnoj odluci, bilo kakvo izjašnjenje nedležnih BiH organa naslovljeno na našu kancelariju do danas nije stiglo. Posebno se može skrenuti pažnja na nesavjesno postupanje Pravobranilaštva BiH, usmjereno u cilju kršenja odredbi međunarodnih konvencija koje se primjenjuju u BiH. Podnesci Pravobranilaštva BIH i navodi iz istih nažalost potvrđuju da Pravobranilaštvo BiH snosi veliku odgovornost za svakodnevno uvećavanje štetnih posljedica po Bosnu i Hercegovinu kao tuženu stranu.
Arbitražna odluka u brojkama
Kao što smo rekli, u momentu donošenja arbitražne odluke, obaveza Bosne i Hercegovine, na dan 18. april 2022. godine, je iznosila 46.597.139 evra ili 91.136.082 KM.
Već sada dosuđeni novčani iznos je značajno uvećan.
Naime, od 18. aprila 2022. godine, kao datuma donošenja odluke, do 08. maja 2024. godine, kada smo se obratili nadležnim BiH organima, obračunata kamata je dostigla 6.197.273 evra ili 12.120.812 KM, s tim da je prosječna dnevna kamata za navedeni period iznosila 8.386 evra ili 16.401 KM.
Samo u periodu od 08. maja 2024. godine, pa do 08. jula, dosuđena kamata je premašila 510.000 evra ili milion KM, tako da ukupno potraživanje tužitelja na dan 08. jul 2024. godine, iznosi 53.346.011 evra ili 104.335.729 KM. Dnevna kamata na dan 08. jul 2024. godine, uslijed kumulativnog načina obračuna, dostigla je iznos od 9.094 evra ili 17.786 KM. U slučaju nepostizanja sporazuma o načinu postupanja po arbitražnoj odluci, na dan 31. avgust 2024. godine, kamata će dostići iznos od novih 510.000 evra ili milion KM.
Dakle, ukoliko uporedimo ukupno potraživanje tužitelja na dan 08. jul 2024. godine, sa potraživanjem na dan donošenja arbitražne odluke, jednostavno je uočiti da se isto uvećalo za 6.748.872,00 Eur ili 13.199.647,00 KM.
U slučaju nepostupanja Bosne i Hercegovine po arbitražnoj odluci u 2024. godini, kamata obračunata za period od 01. januara – 31. decembra 2024. godine, iznosila bi 3.270.571 evra ili 6.396.680 KM. Daljnje nepostupanje po arbitražnoj odluci u 2025. godini, dodatno bi uvećalo štetne posljedice na godišnjem nivou, pa bi se iznos obračunate kamate približio novčanom iznosu od 25.000.000 KM.
Nepregledne štetne posljedice
Štetne posljedice uslijed nepostupanja nadležnih organa BiH prema arbitražnoj odluci su višestruke.
Šteta koja se odnosi na obračunatu kamatu, koja se svakodnevno uvećava, jeste najupadljivija štetna posljedica za građane BiH. Međutim, postoje i brojne druge štetne posljedice, sa kojima građani vjerovatno neće biti ni upoznati.
Naime, nepostupanje po arbitražnoj odluci dovelo je do obraćanja tužitelja Svjetskoj Banci, kao i agencijama: Standards & Pools, Moody’s Corporations i Fitch Ratings, koje vrše analizu kreditnog rejtinga Bosne i Hercegovine, što bi moglo da ima negativne posljedice po nove kreditne angažmane BiH na tržištu novca.
Nepostupanje po arbitražnoj odluci, prouzrokovalo je pokretanje postupka priznanja strane arbitražne odluke pred nadežnim sudom u Bosni i Hercegovini, a potom će uslijediti i postupci priznanja na teritoriji Slovenije i Hrvatske, samim tim nastupiće i dodatni troškovi.
Nepostupanjem po arbitražnoj odluci Bosna i Hercegovina grubo krši odredbe ICSID Konvencije koju je ratifikovala i koja je u primjeni na teritoriji BiH, a takođe narušava i bilateralne odnose sa Republikom Slovenijom, sa kojom je zaključen Sporazum o uzajamnom unaprijeđenju i zaštiti investicija u BiH, čijih odredbi se Bosna i Hercegovina za sada ne pridržava.
Izostanak ispunjenja obaveze iz arbitražne odluke štetno će uticati na postojeće i buduće arbitražne postupke pred ICSID-om u kojima je Bosna i Hercegovina tužena strana. Bilo kakva garancija BiH za potrebe arbitražnog postupka sasvim sigurno će ostati bez pravnog dejstva.
Da li je moglo i da li može drugačije?
Navedeno pitanje je suvišno. Nesuglasice u postupanju nadležnih organa BiH ponajviše su usmjerene u korist tužitelja. Potraživanje tužitelja je zaštićeno kamatom, kamatna stopa se svakodnevno uvećava, kamata čak nije ograničena visinom glavnice i nesmetano može da pređe iznos glavnice u slučaju neizvršenja arbitražne odluke kroz duži vremenski period.
Nakon okončanog postupka poništenja arbitražne odluke u korist tužitelja, ne postoji mehanizam koji bi odluku stavio van snage, niti postoji mehanizam dugoročnog izbjegavanja postupanja prema arbitražnoj odluci koji bi imao smisla.
Ne vidimo zašto bi postojala dilema u pogledu ispunjenja međunarodne obaveze. Slična problematika postojala je u arbitražnom postupku koji je kompanija Mera Investment vodila protiv Republike Srbije. Nakon arbitražne presude u korist kompanije Mera Investment, uslijedio je postupak poništenja arbitražne odluke, koji je takođe okončan u korist tužitelja. Ne mora se posebno postavljati pitanje da li je navedena odluka izvršena. Države potpisnice ICSID Konvencije, u obavezi su da istu primjenjuju.
Nadležni organi BiH još uvijek ne žure. Ukoliko uzmemo prethodno korišćeni podatak prema kome je od 08. maja 2024. godine, pa do 08. jula, dosuđena kamata premašila 510.000 evra ili milion KM i činjenicu da su nadležni organi BiH na jednostavan način mogli spriječiti daljnji obračun kamate, postizanjem sporazuma o načinu plaćanja arbitražne odluke, zaključak je da je reakcija nadležnih organa morala da bude bolja!
Čini se da su kroz posljednju korespodenciju nadležnih organa BiH isti krenuli razmišljati u pravcu ispunjenja arbitražne odluke!