BANJALUKA/SARAJEVO – Iako je BiH potpisnica brojnih konvencija o zaštiti okoliša njihovo poštivanje je minimalno. Podaci o zagađivačima i emisijama u zrak u KS teško su dostupni. Zbog entitetskih nadležnosti nema ratifikacije važnih sporazuma
Sredina je oktobra. Pred Sarajlijama (a sigurno i stanovnicima drugih gradova u BiH) je, izvjesno je, još jedna zima sa prekomjernim zagađenjem. Web stranica Ministarstva prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS-a. U odjeljku gdje bi se trebao prikazati Registar emisija iz ložišta – registra nema. Umjesto njega, tu je spisak akreditovanih laboratorija za mjerenje emisija iz postrojenja za sagorijevanje.
Registar emisija iz motornih vozila – nema ga. Umjesto toga uputstvo i obrazac za popunjavanje izvještaja, te izvještaj o kontroli emisije izduvnih gasova iz motornih vozila na području Kantona star deset godina! Izrađen u decembru 2009! Monitoring kvaliteta zraka i podaci sa mjernih stanica – podataka sa stanice Vijećnica – nema.
Stanje za kvalitetom zraka gore je nego prije 15 godina, tvrde eko aktivisti.
Nepoštivanje konvencija
Bosna i Hercegovina potpisnica je Aarhuške konvencije od 15. Septembra 2008. Konvencija, usvojena 1998. u Danskoj na snagu je stupila 2001., nakon što ju je ratifikovalo 16 država, predstavlja međunarodni pravni okvir u području zaštite okoliša. U 2003. Uz Aarhušku konvenciju usvojen je Protokol o registrima ispuštanja i prenosa onečišćujućih tvari (Protocol on Pollutant Release and Transfer Registers – PRTR), kako bi se ojačalo provođenje konvencije – pristup informacijama o okolišu.
Konvencija je važna jer se njome utvrđuje, između ostalog, pravo građana na informacije o stanju okoliša. Protokol obavezuje vlasti na mjerenje zagađujućih emisija i njihovu javnu objavu.
Iako je BiH potpisnica ove konvencije, a za njeno i provođenje i poštivanje protokola u FBiH EU je dala milione KM, ovi podaci – nisu javni. Na stranici Ministarstva okoliša i turizma FBiH može se popuniti zahtjev za dodjelu šifre sa ličnim podacima. Online zahtjev se pošalje administratoru, te kada, i ako, bude odobren dobija se šifra za pristup registru ispuštanja i prenosa onečišćivača.
Da je BiH zemlja apsurda govori i podatak, koji je na okruglom stolu u Sarajevu povodom problema zagađenja, iznio eko aktivista Samir Lemeš, da PRTR ne može biti ratifikovan jer bi to značilo prenošenje nadležnosti sa nivoa entiteta na državu. Entitetske granice tako su u ovom slučaju važnije od ljudskih života. Ili je ipak u pitanju finansijski interes, jer bi se ratifikacijom Protokola i njegovom primjenom i u RS-u vidjelo kolike su emisije, naprimjer, TE Ugljevik, pa bi se onda za dio emisija morale platiti naknade Fondu za okoliš?
Udruženje Eko akcija iz Sarajeva, kaže za Žurnal Anes Podić, tražilo je pristup PRTR-u, ali ga nije dobilo. Po novom Zakonu o zaštiti okoliša, PRTR i dalje ostaje zaključan, upozoravaju. Na stranici MInistarstva nalaze se izvještaji o emisiji zagađujućih tvari u FBiH, a zadnji datira iz 2016. godine:
–Nezavisna kontrola emisija zapravo i ne postoji. Tek ako neke cifre drastično odstupaju od očekivanih, onda Ministarstvo i Fond nešto poduzmu. To je i glavni razlog zašto javnost nema pristupa jer bi onda broj otkrivenih nelogičnosti bio daleko veći.
„Ministarstvo nadležno za pitanja okoliša treba pružati informacije o okolišu na transparentan i efikasan način, i u tu svrhu treba koristiti publikacije u štampanoj i elektronskoj formi, koje su dostupne javnosti, kao i instrumente javnog obavještavanja. U slučaju neposredne opasnosti po ljudsko zdravlje ili okoliš, nadležno ministarstvo će, odmah, predstavnicima javnosti dostaviti sve podatke koje posjeduju javni organi i koji bi mogli omogućiti javnosti poduzimanje mjera za sprečavanje ili ublažavanje štete koja proizilazi iz određene opasnosti“ – navodi se u dokumentu Ministarstva.
Na PRTR globalnoj karti BiH je navedena kao zemlja u kojoj je njegovo provođenje tek inicirano ili u pilot fazi provođenja.
Zaštita okoliša nije opredjeljenje političkih elita
Kada se problemima u Kantonu (o kojima smo pisali u prethodnom tekstu) dodaju ovi na federalnom i državnom nivou sa nepostojanjem ili nepoštivanjem propisa, jasno je da se poboljšanje situacije ne može očekivati:
Primjera radi, za Zakon o odlaganju otpada iz 2003. nedostaje još 11 podzakonskih akata, i 16 podzakonskih akata predviđenih Zakonom o zaštitit prirode iz 2013. Pritom u Ministarstvu okoliša radi samo 15 uposlenika na poslovima zaštite okoliša:
–Nije nipošto slučajnost nego strateško opredjeljenje naših političkih elita. Zakonskog okvira u oblasti zaštite okoliša ima tek toliko koliko je potrebno da dobiju minimalni zakonski okvir za kojekakve oblike eksploatacije našeg okoliša.
BiH je potpisala brojne konvencije i dokumente o okolišu ali je njihova primjena jako slaba. Aarhuska konvencija samo je jedan od primjera.
Američki univerziteti Yale i Columbia, u saradnji sa Svjetskim ekonomskim forumom, razvili su EPI (Environmental Performance Index), koji u 180 država na osnovu različitih okolišnih parametara, ocjenjuje poštivanje okolišnih politika. BiH se od 180 država nalazi na 158. mjestu. Sljedeća najlošije rangirana evropska država je Moldavija, na 112. mjestu. Stanje u okolišu je najbolji pokazatelj koliki je nistinski interes političkih elita za članstvom u EU, upozoravaju iz Eko akcije.
Već smo pisali da Bosna i Hercegovina ima najviše pragove uzbune u Evropi kada je riječ o zagađenju zraka. Tako se u Sarajevu može proglasiti vanredno stanje tek kada nivo čestica PM10 u zraku bude veći od 300. Za to vrijeme kantonalne vlade koje su se smjenjivale izrađivale su studije i projekte koje su budžetskim novcima plaćali uglavnom dvije ili tri kompanije (Enova, Ceteor…) Pisali smo i o tome da se oprema kupuje od članova Stručnog tijela za korodinaciju i nadzor putem njihove private firme.
Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša KS priprema nove mjere i izmjene u monitoringu i sprečavanju zagađenja. Ukoliko se značajnije ne promijene pristup i mjere za smanjenje zagađenja, uz neodgovorne entitetske i državne politike, zdravlje i životi građana Sarajeva i BiH i dalje će biti ugroženi.
(zurnal.info)