BEOGRAD, Ministarstvo zaštite životne sredine i prirode Hrvatske zaustavilo je projekat regulacije Dunava, jer bi, kako se navodi, imao razorne posljedice po zaštićena područja u Gornjem Podunavlju.
Ekološka međunarodna organizacija WWF podsjeća da je taj dio Dunava, ukupne dužine 53 kilometra, duž granice između Srbije i Hrvatske, već izvjesno vrijeme pod pritiskom Agencije za vodne puteve Hrvatske, da bude regulisan zbog unapređenja plovidbe.
Odluka Agencije da odustane od projekta odlična je vijest za prirodu Evropskog Amazona. Zajedno sa svojim partnerima, WWF se nada da će vlade država budućeg rezervata biosfere, umjesto regulacija, obratiti više pažnje na potrebne restauracije vlažnih staništa.
Takav projekat bi, kako se ističe bitno ugrozio vlažna staništa od međunarodnog značaja: Park prirode Kopački rit u Hrvatskoj, ali i Specijalni rezervat prirode Gornje Podunavlje u Srbiji.
“Stopiranje projekta regulacije Dunava i očuvanje ovih vlažnih područja od međunarodnog značaja predstavlja veliki korak u zaštiti prirode“, smatra direktorka programa WWF-a u Srbiji Duška Dimović.
Odluka je rezultat zajedničkih aktivnosti međunarodnih organizacija za zaštitu prirode: WWF-a, EuroNatur-a, Birdlife International, Wetlands International, kao i lokalnih organizacija civilnog društva.
Zajedno sa brojnim partnerima, WWF već godinama upozorava na štetnost predviđenih radova naglašavajući važnost ekosistema Dunava i njegovih vlažnih staništa.
U samo mjesec dana, te organizacije su 2012. godine prikupile više od 20.000 potpisa i predale peticiju tadašnjoj ministarki zaštite životne sredine i prirode Mireli Holi, uz molbu da vlada ne dozvoli uništavanje Dunava. Evropska komisija i Evropski parlament su se suprotstavili projektu regulacije, jer je u suprotnosti sa zakonima EU.
Gornje Podunavlje u Srbiji i Kopački rit u Hrvatskoj sa susjednim prekograničnim plavnim područjima u Nacionalnom parku Dunav-Drava u Mađarskoj predstavljaju najvredniji dio budućeg UNESCO prekograničnog rezervata biosfere “Mura-Drava-Dunav”, koji se prostire kroz pet zemalja na ukupnoj površini od 800.000 hektara.
“Stoga odustajanje od preskupih, po prirodu štetnih i potpuno nepotrebnih regulacija predstavlja odličnu vijest za zaštitu prirodnih vrijednosti i održivi ekonomski razvoj tog područja”, dodala je Dimovićeva. Tanjug