ZAGREB – Prvi put nakon 50 godina u Hrvatskoj se smanjio broj kuća za odmor, pokazalo je istraživanje sociologa s Instituta Ivo Pilar.
Kako prenosi Večernji list, podaci posljednjeg popisa stanovništva pokazuju pad vikendica za 7 posto u odnosu na prethodni popis 2011. godine.
Od 1971. svaki popis stanovništva bilježio je porast vikendica, no 2021. njihov je ukupan broj pao za 17.755 na 231.488.
Istodobno je došlo do značajnog porasta praznih nekretnina, posebice u jadranskoj regiji.
Hrvatska sada ima gotovo 2,4 milijuna stambenih jedinica. Od toga je oko 1,4 milijuna zauzeto, dok je gotovo 600.000 prazno. Preostale nekretnine uključuju poslovne prostore i sezonski stambeni prostor.
Studija je pokazala da se u sve tri glavne regije – jadranskoj, panonskoj i sjevernoj Hrvatskoj – smanjio broj kuća za odmor, dok je porastao broj praznih nekretnina. Najveći pomak zabilježen je u jadranskoj regiji.
Što se događa u jadranskoj regiji?
Jadranska regija, koja obuhvaća sedam obalnih županija, ima najveći stambeni fond u Hrvatskoj, s gotovo 700.000 nekretnina.
Između 2011. i 2021. ukupan broj tamošnjih domova povećao se za 90.000 (15%). Međutim, najveći dio ovog rasta dolazi od praznih domova, koji su skočili za 75% na preko 193.000.
Istodobno, broj nastanjenih domova u regiji pao je za oko 7.000 (3%), a kuća za odmor smanjena za oko 14.000 (8%), čime je ukupan broj iznosio 149.409 u 2021.
Studija koju su proveli sociolozi Geran-Marko Miletić, Krešimir Peračković i Mateo Žanić istražuje zašto kuće za odmor propadaju.
Jedna je teorija da je interes za kuće za odmor opao, unatoč njihovoj popularnosti tijekom pandemije. Druga je mogućnost da su mnoge kuće za odmor reklasificirane kao prazne nekretnine, osobito zbog rasta kratkoročnog najma i turističkog smještaja.
U međuvremenu, nekretnine koje se koriste u poslovne svrhe porasle su za 50% u jadranskoj regiji, dosegnuvši 83.732 jedinice.
Dok je u jadranskoj regiji došlo do najvećih promjena, u panonskoj i sjevernoj hrvatskoj regiji također je došlo do pada kuća za odmor.
Panonska regija, koja obuhvaća osam županija – Bjelovarsko-bilogorsku, Brodsko-posavsku, Karlovačku, Osječko-baranjsku, Požeško-slavonsku, Sisačko-moslavačku, Virovitičko-podravsku i Vukovarsko-srijemsku – ima oko 346.000 domova, a najmanji stambeni fond ima sjeverna Hrvatska s oko 266.000 domova.
Pad broja kuća za odmor označava pomak u stambenim trendovima u Hrvatskoj. Uz sve veći broj praznih nekretnina i rastuće tržište nekretnina, ostaje za vidjeti kako će ove promjene utjecati na turizam i posjedovanje kuća u narednim godinama.
Indikator.ba