PARIZ, Kada je Angela Merkel najavila da se u restrukturiranje grčkog duga moraju uključiti privatni kreditori, Francuzima je bilo jasno o kome se radi – najveći privatni kupac grčkih državnih obveznica su francuske banke.
U slučaju da Grčka bankrotira, povukla bi ih za sobom. Sasvim normalno da su onda u Parizu skovali plan na koji način će dati Grcima još jednu šansu.
Prijedlog francuskih banaka ukratko glasi: kada dođu na naplatu grčke državne obveznice, finansijskim žargonom rečeno – kada sazru, polovinu iznosa uloži će u kupovinu novih obveznica posrnulih južnjaka s tridesetogodišnjim rokom otplate.
Ideja naoko neproblematična, ali jednako tako i opasna. Naime, firme za finansijski rejting takve stvari stogo kažnjavaju degradiranjem jer ulagač radi protiv vlastitog interesa.
Rezultanta bi mogla biti da novokupljene obveznice budu proglašene bezvrijednim sa obzirom na to da Grčka, kako stvari sada stoje, nije u stanju da ih otplaćuje, a samim tim i da francuske najveće banke koje bi prema prijedlogu bile učesnici akcije Société Générale SA, Crédit Agricole SA i BNP Paribas SA – ozbiljno padnu na listama vrijednosti portfelja.
Francuske banke nisu bile najveći kupac grčkih obveznica, bile su to njemačke. Razlika je u tome što je većina dotičnih njemačkih banaka u državnom vlasništvu, što Francuze čini najvećim privatnim ulagačem u grčki finansijski sistem – za 23 milijarde dolara su ih kupili Nijemci, za 15 milijardi dolara Francuzi.
Čak i da ponovo ulože, ne pola kako je predviđeno, nego čitavu svotu, još uvijek govorimo o relativno malom udjelu u drugoj rundi kreditiranja Grčke.
Nokautiranoj zemlji trebaće preko 100 milijardi evra, svota koju će, sada je sasvim sigurno, i dobiti, prenose agencije.