Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Hoće li BiH kupovati ruski gas iz treće ruke

    22. Oktobra 2025. — 14:57

    Novi porez u RS: Udar na sivu ekonomiju ili na investitore?

    15. Septembra 2025. — 15:41

    Reciklaža baterija kao biznis budućnosti

    10. Augusta 2025. — 15:00

    Simbioza na djelu: Stanivuković i SNSD poklonili milionski vrijedno gradsko zemljište

    7. Augusta 2024. — 13:00

    Skandal: Bivši načelnik Dubice prodavao ERS-u ukradenu struju

    11. Decembra 2025. — 11:59

    Ekskluzivno: Gordan Pavlović kupio Fabriku duvana Banjaluka

    26. Novembra 2025. — 16:54

    Ekskluzivno: Vlada Srpske nudi Serdarovu 242 miliona KM

    22. Augusta 2025. — 16:22

    Ekskluzivno: CAPITAL otkriva imena uhapšenih carinika

    16. Decembra 2024. — 10:47

    Kazne za zloupotrebu ličnih podataka u BiH do 40 miliona KM (VIDEO)

    3. Novembra 2025. — 13:29

    Srpska vraća Rufiju 41 milion KM za zemljište na Jahorini

    30. Oktobra 2025. — 18:20

    Tanić za CAPITAL: Na domaćem tržištu više ne možemo kupiti ni cijevi za grijanje

    21. Marta 2025. — 20:10

    Kako je Širbegović od posuđenih 1.500 KM došao do milionskog profita

    14. Marta 2025. — 19:55

    Radnici „Šuma“ ponovo na čekanju

    13. Januara 2026. — 10:05

    Tender CIK-a od 97 miliona KM pun nelogičnosti i nepostojeće tehnologije

    12. Januara 2026. — 16:44

    Dok privreda pada, rekordan budžet Tuzlanskog kantona ide na plate

    12. Januara 2026. — 15:07

    ERS-ovi direktori ignorišu Minića i nastavljaju sa rasipanjem novca

    12. Januara 2026. — 14:33
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Obnavljanje izvoza venecuelanske nafte obara cijene barela

    13. Januara 2026. — 09:33

    Vučić sa predstavnicima mađarskog MOL-a razgovarao o NIS-u

    12. Januara 2026. — 11:48

    Naftni giganti nisu zagrijani za Trumpov plan o Venecueli

    11. Januara 2026. — 13:27

    Rusi i Mađari na korak od dogovora oko NIS-a

    11. Januara 2026. — 10:11

    Šta donosi novi zakon o platnim uslugama Republike Srpske?

    13. Januara 2026. — 09:12

    Srbija prodala obveznice vrijedne oko 440 miliona eura

    11. Januara 2026. — 15:41

    Berzanski indeksi na rekordnom nivou

    11. Januara 2026. — 12:34

    Spoljnotrgovinski deficit BiH premašio 14 milijardi KM

    11. Januara 2026. — 09:08

    Berzanski indeksi na rekordnom nivou

    11. Januara 2026. — 12:34

    Spoljnotrgovinski deficit BiH premašio 14 milijardi KM

    11. Januara 2026. — 09:08

    Cijena nekretnina u Mađarskoj porasle za 275 odsto

    10. Januara 2026. — 12:42

    Najskuplji kvadrat stana u Beogradu 6.818 evra

    5. Januara 2026. — 08:02

    Njemački lanac supermarketa sa 3.000 radnika pred stečajem

    10. Januara 2026. — 14:47

    EU uvodi carine na pošiljke male vrijednosti

    10. Januara 2026. — 10:09

    Evropska unija odobrila sporazum sa zemljama Južne Amerike

    10. Januara 2026. — 08:02

    U ovom trgovačkom centru ništa što se prodaje nije novo

    3. Januara 2026. — 16:02

    U funkciji Centralni informacioni sistem u ugostiteljstvu

    10. Januara 2026. — 11:37

    Banjaluku za 11 mjeseci prošle godine posjetilo skoro 200.000 turista

    8. Januara 2026. — 08:42

    Sarajevo dočekalo 2026. godinu uz porast broja dolazaka i noćenja turista

    7. Januara 2026. — 08:16

    Bjelašnica prvi ski centar u BiH koji uvodi potpuno bezgotovinsko plaćanje

    2. Januara 2026. — 10:30

    Obnavljanje izvoza venecuelanske nafte obara cijene barela

    13. Januara 2026. — 09:33

    Dok privreda pada, rekordan budžet Tuzlanskog kantona ide na plate

    12. Januara 2026. — 15:07

    Vučić sa predstavnicima mađarskog MOL-a razgovarao o NIS-u

    12. Januara 2026. — 11:48

    Preokret na tržištu mliječnih proizvoda

    12. Januara 2026. — 08:01
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Paramaunt pokreće tužbu protiv Vorner brosa zbog dogovora sa Netfliksom

    13. Januara 2026. — 09:01

    Bil Gejts uplatio osam milijardi dolara fondaciji bivše supruge

    10. Januara 2026. — 15:53

    BiH dobila prvog milijardera

    9. Januara 2026. — 11:13

    Milijarde njemačkih maraka nezamijenjene 24 godine od dolaska evra

    8. Januara 2026. — 16:00

    Prodaja “Mercedesa” opala za 10 odsto

    12. Januara 2026. — 16:11

    Talas bankrota trese Njemačku

    12. Januara 2026. — 15:28

    Kamere s vještačkom inteligencijom snimaju vozače u Australiji

    11. Januara 2026. — 14:32

    Naftni giganti nisu zagrijani za Trumpov plan o Venecueli

    11. Januara 2026. — 13:27
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Zašto Česi i Poljaci neće evro

Zašto Česi i Poljaci neće evro

capital.bacapital.ba5. Septembra 2011. — 11:39Nema komentara4 minute čitanja

PRAG, U vrijeme kada mnoge zemlje žale zbog brzopletog  ulaska  u evrozonu i odbacivanja  sopstvene valute, Češka je odlučila da ne uvodi evro, a premijer Petr Nečas ističe da zadržavanje nacionalne valute –  krune – treba da postane uslov ekonomske stabilnosti.

Premijer je uz to istakao da pridruživanje Češke evrozoni “označava ulazak u valutni savez, ali ne i u savez dugova”. U uslovima rastuće krize u evrozoni sve više zemalja odbacuje ideju o jedinstvenoj valuti.

Češka je, kao i Poljska, imala određenu skepsu prema evru od samog trenutka kada se ta valuta pojavila. Varšava i Prag  insistirali su na stavu da će odustajanje od nacionalne valute označiti kraj ekonomske nezavisnosti.

Prema mišljenju političara i velikog dijela stanovništva, to će neizbježno prouzrokovati političke rizike, rekao je u intervjuu za  “Glas  Rusije” Vladimir Votapek, bivši generalni konzul Češke u Sankt Peterburgu.

Češki predsjednik Vaclav Klaus  vjerovatno je najveći skeptik  na cijelom istočnoevropskom prostoru. Još 2010. izjavio da je ideja EU propala, dok je rastuća kriza samo učvrstila njegove stavove.

Na ekonomskom samitu koji je održan u Austriji krajem avgusta Klaus je rekao da je “ući u EU isto što i biti u ludačkoj košulji”, a EU je nazvao “još jednom u nizu carevina koje su pokušavale da potčine Češku”.

Ako se ostave po strani istorijsko-populistički aspekti takvih izjava i pogledaju ekonomski pokazatelji, vidjeće se da Češka zaista ima čega da se plaši u slučaju da se odvoji od krune. Zemlja je iz krize 2008. godine izašla sa manjim gubicima od onih mogućih da je bila članica EU, ističe Vladimir Votapek.

Agencija “Standard-Poor’s”   nedavno je podigla kreditni rejting Češke sa “A+” do “AA”, dodjeljujući joj “stabilnu prognozu”. I to u vrijeme kada se ekonomije većine zemalja kreću silaznom linijom.

“Imamo malu količinu spoljnih pozajmica, bankovni sektor s minimalnim nivoom pozajmica u stranoj valuti, Centralna banka uspijeva da održava niski nivo inflacije. Niz velikih proizvodnji  premješten je iz Francuske i Njemačke u Češku, jer su kod nas porezi manji. Ali  smo svakako zavisni od evra.  Tako 74 odsto  našeg spoljnog prometa čine zemlje članice EU,a  od toga  28 odsto Njemačka! Njeni usponi i padovi su i naši usponi i padovi. To je svakako rizik” – naglašava Votapek.

Sadašnje vlasti Češke ne vide poentu ulaska u EU dok  ne dođe do strukturalnih reformi. Vaclav Klaus je direktno izjavio da u tekućoj situaciji postoje dva izlaza: da se drastično smanji broj država u kojima će se  obrtati evro ili da se u EU provodi striktnija ekonomska politika. Češki lider inače podržava prvu opciju.

Slična raspoloženja vladaju i među poljskom političkom i ekonomskom elitom. Varšava je trebalo da se pridruži zoni evra 2012. godine. Ali, zbog aktivnosti njemačkih i francuskih vlasti, koje su se posvetile problemima Italije, a da nisu uspjele da riješe situaciju u Grčkoj, u  Poljskoj jenjava  želja za podjelom zajedničkih ekonomskih teškoća.

Izgleda da mnogi članovi evrozone koji su joj se pridružili 2007 – 2011. na talasu optimizma sada žale zbog tog koraka. Na primjer u Slovačkoj, Sloveniji i Estoniji veliki je broj nezadovoljnih zbog toga što su ove zemlje, koje imaju vlastite probleme, primorane da troše puno sredstava kako bi spasile Grčku.

Estonija je posljednja zemlja koja je uspjela da se pridruži valutnom savezu prije  krize. I mada je njena ekonomija bila jedna od najmanjih, nivo državnog duga nije prelazio osam odsto. U poređenju sa ostalim zemljama to je bio skoro rekordni minimum.

Stručnjaci komentarišu da je za Talin to bio prije svega politički korak – mogućnost da se maksimalno distancira od “sovjetskog nasljeđa”. Zbog ove  odluke zemlja je, i prije svega stanovništvo, morala skupo platiti, kaže rektor Instituta za ekonomiju i upravu Estonije profesor Hanon Barabaner.

“Mnogi su polagali velike nade na ulazak u evrozonu – očekivao se dolazak velikih investicija. U stvarnosti to se nije dogodilo. Mnogi ekonomisti očekivali su da će doći do značajnog porasta cijena, što se zaista dogodilo –  cijene nekih proizvoda su porasle i za 30 odsto i više. Nezaposlenost ostaje prilično velika. Ako se govori o stanovništvu, definitivno se može reći da je život postao teži” – navodi on.

Pitanje budućnosti evrozone, EU, pa i samog evra ostaje otvoreno. Većina ekonomista kaže da čak i uz najgori mogući scenario neće doći do odustajanja od jedinstvene valute –  evro je već postao bitan faktor i akter međunarodnog finansijskog sistema.

Evrozona će opstati, makar i sa manje članova. Jer, zatvaranje svih ovih institucija može označiti propast cjelokupnog evropskog poslijeratnog uređenja.

Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakŠreder: Potreban evropski ministar finansija
Sljedeći članak Toyota će proizvoditi Prius u Kini

Povezani članci

NOVOSTI 02 minute čitanja

Ovo su najprodavaniji automobili u svakoj od evropskih zemalja

NOVOSTI 01 minuta čitanja

Počinje isplata naknada iz oblasti boračko-invalidske zaštite i socijalnih davanja

Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

Radnici „Šuma“ ponovo na čekanju

13. Januara 2026. — 10:0502 minute čitanja

Plaćeno odsustvo od 12. do 31. januara

Tender CIK-a od 97 miliona KM pun nelogičnosti i nepostojeće tehnologije

12. Januara 2026. — 16:44

Dok privreda pada, rekordan budžet Tuzlanskog kantona ide na plate

12. Januara 2026. — 15:07

ERS-ovi direktori ignorišu Minića i nastavljaju sa rasipanjem novca

12. Januara 2026. — 14:33

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2026 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.