BANJALUKA – Radnik Uprave za indirektno oporezivanje BIH (UIO BIH) koji je prijavio korupciju u ovoj instituciji već dugo se suočava sa revanšizmom – protiv njega su pokrenuta dva disciplinska postupka, a Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK) ne preduzima sve mjere na raspolaganju da ga zaštiti.
U ovom slučaju Transparency International u BIH (TI BIH) pruža pravnu pomoć oštećenom Emiru Mešiću, te se obraćao APIK-u a zbog izostanka njihove reakcije, kao i Ombudsmanu za ljudska prava BIH. Iako je APIK Emiru Mešiću dodijelio status „zaštićenog prijavioca korupcije“ to nema nikakav praktični značaj, jer ova institucija nije preduzela ništa iz svoje nadležnosti da ga zaštiti od revanšizma nadređenih koji su disciplinske postupke pokrenuli nakon što je Mešić javno progovorio o nepravilnostima prilikom naplate parkinga na carinskim terminalima.
TI BiH je od početka upozoravao da je APIK morao zahtijevati od UIO BIH da dokaže da bi se ovi disciplinski postupci desili i da Mešić nije prijavio korupciju. Ipak, to nije učinjeno, iako je on još u decembru podnio Zahtjev za otklanjanje štetnih radnji APIK-u, jer mu je tada prvostepena disciplinska komisija uručila otkaz zbog navodne povrede radne dužnosti.
U svom odgovoru Ombudsmanu, APIK ne vidi ništa sporno i navodi da disciplinski postupak može a i ne mora biti štetna radnja protiv prijavitelja korupcije. Na osnovu statistike zaključili su da to što je Mešić prijavio korupciju nije razlog zbog kojeg je dobio otkaz.
„Važno je naglasiti da u periodu iniciranja dva disciplinska postupka protiv lica Emir Mešić, u UIO BIH pokrenuto je ukupno 52 disciplinska postupka protiv službenika ove institucije. Od ovog broja u četiri predmeta je izrečena ista disciplinska mjera kao u predmetu lica Emir Mešić – prestanak radnog odnosa“, navodi se u odgovoru APIK-a Ombudsmana za ljudska prava BIH.
Iz UIO BIH su tada saopštili da su tražili mišljenje APIK-a koji im je za tu radnju dao zeleno svjetlo jer „dodijeljeni status zaštićenog prijavioca korupcije zaposlenog ne abolira od obaveze poštivanja i postupanja u skladu sa zakonskim propisima i internim aktima institucije u kojoj je zaposlen“.
Zbog toga je Mešić uz pomoć TI BIH pokrenuo dva sudska procesa protiv UIO BIH zbog diskriminacije i zaštite prava iz radnog odnosa. Drugostepena disciplinska komisija UIO BIH u međuvremenu je poništila prvostepeno rješenje kojim je Mešiću uručen otkaz i sve je vraćeno na ponovno odlučivanje, jer ga između ostalog u samom postupku nisu ni saslušali. Mešićev advokat, Biljana Radulović ističe da je lako zaključiti da je uzrok svega činjenica da se on usudio prijaviti korupciju.
Mešić: Loša poruka svima koji pokušaju da prijave korupciju
Prekršeno mu je pravo na odbranu u disciplinskom postupku koji je prethodio svim ovim odlukama, počevši od premještaja na niže radno mjesto, pa do prestanka radnog odnosa, zato što mu nije dozvoljeno da o svojim pravima odlučuje onako kako mu to zakon garantuje i da se svi njegovi dokazi poštuju. Proučavajući predmet jednostavno je utvrditi da svi postupci protiv njega proistekli iz njegove radnje odnosno prijave korupcije, navodi Radulovićeva.
Mešić kaže da se na ovaj način šalje loša poruka svima koji pokušaju da prijave korupciju jer je stekao utisak da APIK-u nije ni bitno kako će završiti „zaštićeni prijavilac korupcije“.
„Ali postoje i ljudi kojima je to sve bitno i koji su maksimalno uključeni u cijeli ovaj proces kao što je to pravni tim Transparency International u BIH jer se postavlja pitanje koliko bih zaista bilo šta mogao uraditi kada nemate kome prijaviti korupciju od institucija, jer one ne reaguju ili se čak stavljaju u funkciju prijavljenih kao što je to npr. slučaj APIK-a. U potpunosti sam stekao utisak u komunikaciji sa APIK-om da su se stavili na stranu Uprave i da jedino što su uradili u ovom postupku je da su dobro koordinirali sa Upravom, a protiv mene kao zaštićenog prijavitelja“, navodi Mešić.
APIK u svom izjašnjenju Ombudsmanu za ljudska prava naglašava da na osnovu inspekcijskog nadzora nije mogao utvrditi da su prema Emiru Mešiću preduzete štetne radnje, ali ne navodi koji su to dokazi kojima se vodio pri donošenju ovakve odluke. Posebno je problematično što upozoravaju da je prijavilac korupcije dužan razmotriti eventualnu štetu koja može nastati ako o korupciji progovori u javnosti , iako je Mešić o svojoj prijavi javno progovorio nakon tek što je opravdano posumnjao da niko zaista ne postupa po njegovoj prijavi.
Protiv Emira Mešića vođen je još jedan disciplinski postupak zbog toga što je javno progovorio o korupciji u ovoj instituciji i kako tvrde u UIO BIH “doveo u zabludu zainteresovanu javnost i nanio štetu ugledu UIO“. Njemu je zbog toga izrečena mjera degradiranja na niže radno mjesto, a oba postupka protiv njega uslijedila su ekspresno nakon što je progovorio o korupciji. Prije toga sve je prijavio Tužilaštvu Bosne i Hercegovine koje ga godinu dana nije saslušalo.
TI BIH će nastaviti pružati pravnu pomoć Emiru Mešiću, kao oštećenom prijaviocu korupcije, posebno što ovakvim postupanjem institucije šalju poruku cjelokupnoj javnosti da prijavioce korupcije nema ko da zaštiti. Zbog ovakvih i sličnih situacija TI BiH već godinama traži izmjene zakona u ovoj oblasti, jer je potrebno precizno urediti i procesna pitanja utvrđivanja štetne radnje i odlučivanja o štetnoj radnji, te pitanja privremenih mjera. Ukoliko se Zakon što prije ne unaprijedi, ostaviće se dalje mogućnost, da bez obzira na formalnu zaštitu, prijavioci korupcije trpe negativne posljedice i obeshrabriti ostali građani koji žele prijaviti korupciju i druge nepravilnosti. Transparentno.ba