Hitno promijeniti novi Zakon o javnim nabavkama BiH

BANJALUKA, SARAJEVO – Novi Zakon o javnim nabavkama BiH usvojen prošle godine ima niz nedostataka koje i dalje omogućavaju korupciju, zbog čega je sektor civilnog društva na čelu sa Transparency International BiH pokrenuo novu inicijativu za njegovu izmjenu.

Fokus izmjena je na povećanje transparentnosti i prevenciju korupcije u toj oblasti. Tri predložena amandmana obuvataju definisanje sukoba interesa u skladu s novim direktivama EU, pojačane kaznene odredbe u Zakonu i obavezu institucija da prave svoje planove nabavki u tekućoj godini, kažu za poslovni portal CAPITAL u Transparency International.

Skratiti rok za objavu godišnjih planova nabavki

Za unapređenje transparentnosti, odgovornosti i konkurentnosti sistema javnih nabavki u BiH od presudnog je značaja uvesti zakonsku obavezu donošenja godišnjeg plana nabavki sa precizno razrađenim parametrima, obrazloženjima za eventualna izuzeća od primjene zakona, te eventualne izmjene plana. O dugogodišnjim posljedicama nepostojanja godišnjih planova nabavki kontinuirano su svedočili nalazi službi za reviziju javnog sektora.

Predlaže se da se sadašnjih zakonski rok za objavljivane planova nabavki sa 60 smanji na 15 dana od dana usvajanja budžeta. Proces planiranja nabavki u praksi bi trebalo da se odvija paralelno sa planiranjem ukupnog godišnjeg budžeta ugovornih organa.

Drugo, obaveza objavljivanja planova nabavki ugovornih organa, po novom Zakonu o javnim nabavkama, na svojim web stranicama ukoliko ih imaju, je takođe neadekvatno rješenje jer niti svi ugovorni organi imaju web stranice niti je moguće da kandidati/ponuđači, ali i svi drugi subjekti zainteresovani za praćenje sistema javnih nabavki, prate internet stranice preko 3000 ugovornih organa, koliko ih postoji u BiH. Zbog toga je daleko efikasnije rješenje, srodno onima u većini zemalja u okruženju, predviđanje zakonske obaveze za ugovorne organe na objavljivanje plana nabavki i na jedinstvenom Portalu javnih nabavki BiH.

Bolje regulisati pitanje sukoba interesa

Predlaže se amandman na zakon po kojem bi svaki kandidat/ponuđač bio dužan uz ponudu dostaviti i posebnu pismenu izjavu da nije nudio mito niti učestvovao u bilo kakvim radnjama koje za cilj imaju korupciju u predmetnoj javnoj nabavci.

Drugo, da se smatra da sukob interesa u smislu ovog zakona postoji kada odnos predstavnika ugovornog organa i privrednog subjekta utiče ili može uticati na nepristrasnost ugovornog organa pri donošenju odluke u postupku javne nabavke, a to je: Kada učestvuju u upravljanju tog poslovnog subjekta, kada posjeduju više od 1% udjela, akcija, kada su zaposleni, radno angažovani ili na drugi način poslovno povezani sa tim privrednim subjektom,

Ukoliko bi usvojili ovi amandmani ugovorni organ ne bi mogao zaključiti ugovor o javnoj nabavci sa privrednim subjektom u slučaju postojanja sukoba interesa, a predstavnik ugovornog organa dužan je potpisati izjavu o nepostojanju sukoba interesa.

Na sličan način definišu se ovi pojmovi i u zakonima o javnim nabavkama zemalja regije (primjer Hrvatske i Srbije).

Povećati kazne

Novi Zakon o javnim nabavkama ne obezbjeđuje novčane kazne čija je visina primjerena nivou odgovornosti za svjesne i namjerne zloupotrebe javnog novca, kojima je oblast javnih nabavki izuzetno podložna. Prepoznajući i uvažavajući to, i Direktive EU o javnim nabavkama iz 2007. godine insistiraju na efikasnim, razmjernim i zastrašujućim kaznama, a znatno više nivoe novčanih kazni sadrže i zakoni pojedinih zemalja u regionu koje su odlučnije u prevenciji i borbi protiv korupcije nego što je to do sada demonstrirala Bosna i Hercegovina (u Hrvatskoj se ove kazne kreću i do preko 260.000 KM). Značajnije podizanje nivoa kaznenih mjera bez sumnje bi dovelo do povećanja odgovornosti svih učesnika u javnim nabavkama, što bi u krajnjoj instanci bio značajan doprinos zaštiti javnog interesa kada je u pitanju racionalno trošenje sredstava u javnim nabavkama. Predložena visina novčanih kazni bi naročito trebala djelovati kako preventivno tako i sankcionišuće u odnosu na odgovorna lica u ugovornim organima, obzirom da dodatna novčana opterećenja za same ugovorne organe u konačnici plaćaju građani, poreski obveznici.

Pored toga, TI BiH i druge organizacije civilnog društva predlažu proširenu listu odredbi za koje se izriču novčane kazne, propisujući ih i za djela vezana za nepoštovanje odredbi Zakona vezanih za predložene nove formulacije o sadržini i objavi godišnjeg plana nabavki i izvještaja o njegovom izvršenju, o sukobu interesa i korupciji, te za nepoštovanje odredbi već sadržanih u Zakonu a koje se odnose na obaveze objavljivanja i uvida u tendersku i ugovornu dokumentaciju.

S ciljem transparentnosti u svim fazama procesa javnih nabavki i preventivnog djelovanja na potencijalne prekršioce zakona, predlažu se i obaveze objavljivanja izrečenih kazni i drugih elemenata vezanih za pravnu zaštitu na Portalu javnih nabavki.

TI BiH i brojne druge organizacije civilnog društva smatraju da bi nadležnosti Ureda za razmatranje žalbi trebalo proširiti na način da ova institucija izriče prekršajne sankcije, a ne prekršajni sudovi. Ovim bi se omogućilo daleko brže i efikasnije rješavanje postupaka.

Naše milijarde u njihovim džepovima

Zbog dramatičnog nivoa korupcije u postupcima javnih nabavki BiH svake godine desetine miliona KM završi u privatnim džepovima. Brojni domaći i međunarodni izvještaji pokazuju da BiH još uvijek nema snažan i transparentan sistem javnih nabavki koji bi bio ključan za sprečavanje korupcije u ovoj oblasti, što u konačnici vrijednost javnih ugovora poskupljuje i do 50 odsto, u nekim situacijama čak i više.

Pored finansijskih gubitaka, šteta prouzrokovana slabijom kvalitetom pruženih javnih usluga može imati i druge nesagledive posljedice.

U nedavnom istraživanju koje je sprovela Antikorupcijska mreža Account pokazalo se, između ostalog, da od ukupnog broja anketiranih ugovornih organa, njih 76 ne sačinjava godišnje planove nabavki.

Osim toga, ustanovljeno je da 47,2 odsto ugovornih organa nije provelo nijedan otvoreni postupak u 2013. godini, iako bi taj postupak u javnim nabavkama trebao biti pravilo, a svi ostali izuzetak.

U periodu prije usvajanja novog Zakona o javnim nabavkama (maj 2014.), Transparency International BiH (TI BiH), u saradnji sa drugim organizacijama civilnog društva sačinio je analizu i prijedloge za poboljšanja pojedinih odredbi tadašnjeg prijedloga novog ZJN, s obzirom da on u predloženom obliku nije u potpunosti obezbjeđivao adkevatnu zaštitu od korupcije, kao ni transparentnost, efikasnost i racionalno trošenje javnih sredstava.

Koalicija nevladinih organizacija koju su, pored TI BiH, činile i Asocijacija poslodavaca BiH, mreža ACCOUNT, Fond otvoreno društvo BiH, i udruženje građana Tender, uputile su tokom februara 2014. godine konkretne prijedloge za unapređenje prijedloga Zakona, kojima bi se on učinio transparentnijim i efikasnijim u smislu sprečavanja i sankcionisanja korupcije.

Tokom javne rasprave koja je organizovana na zahtjev nevladinog sektora, značajnog broja privrednika, kao i pojedinih poslanika u Parlamentarnoj skupštini BiH, pristiglo je ukupno 89 amandmana na prijedlog Zakona, što govori u prilog činjenici da je ovaj akt trebao sadržavati kvalitetnija rješenja od ponuđenih. Nažalost, kao rezultat političkog dogovora političkih partija na vlasti, novi Zakon o javnim nabavkama BiH je usvojen gotovo upitnom, tijesnom većinom glasova u Predstavničkom domu PS BiH, uz prihvaćen veoma mali broj predložnih amandmana i to uglavnom onih kojima se nisu rješavali pomenuti suštinski problemi.

Zabrinjavajuće je i da su pojedini poslanici koji su predložili neke vrlo konstruktivne amandmane, iste u konačnici povukli, vjerovatno na osnovu instrukcija rukovodstva političkih partija koje su predstavljali i drugih zainteresovanih strana. U mjesecima koji su uslijedili, nevladine organizacije i poslovni sektor nastavili su sa kampanjom informisanja javnosti o nedostacima usvojenog Zakona, kao i sa pripremom sveobuhvatnih prijedloga o njegovom unapređenju, u saradnji sa nadležnim institucijama i organizacijama i drugim zainteresovanim stranama.

Autor: CAPITAL.ba