TREBINJE – Klimatske promjene su najintenzivnije u urbanim centrima i mora se voditi računa oko zastupljenosti zelenih površina i sadnje parkovskog drveća koje bi imalo funkciju prilagođavanja na klimatske promjene, jedan je od zaključaka ovogodišnjeg Samita energetike Trebinje.
„Uvažavajući našu opredijeljenost u globalnoj borbi protiv klimatskih promjena, moramo tražiti rješenja koja će ublažiti klimatske promjene, zaustaviti porast C02 i omogućiti postepenu dekarbonizaciju, te povećanje učešća obnovljivih izvora i stabilnost snabdijevanja električne energije“, navodi se u zaključcima.
Najprihvatljivije rješenje je, dodaje se, korišćenje miksa obnovljivih izvora koji će vremenom potpuno zamijeniti energiju dobijenu iz fosilnih goriva.
Navodi se da se stabilnost elektroenergetskog sistema, posebno pri zahuktaloj integraciji obnovljivih izvora energije, mora graditi kako kroz nove prenosne interkonekcije tako i razvoj skladišnih kapaciteta.
Skladištenje energije u nacionalnom i regionalnom kontekstu dobija sve više na imperativu zbog istih ili sličnih vremenskih uslova u okviru jednog regiona što umanjuje amortizaciju energetskog debalansa korištenjem isključivo prenosnih interkonekcija.
„Sudionici panela o prenosu električne energije i djelimičnom raspadu sistema BiH, Crne Gore, Albanije i Hrvatske 21. juna 2024. godine složili su se da tržište električne energije u regionu i integracija obnovljivih izvora energije dovode do izazova u pogonu prenosnih mreža koje će u budućnosti operatori prenosnih sistema morati rješavati kroz međusobnu saradnju i čvršću koordinaciju“, dodaje se u zaključcima.
Djelimični raspad sistema prošle godine, ističe se, bio je posljedica nastanka nekoliko malo vjerovatnih događaja i rezultati istraživanja uzroka tih događaja dovešće do dodatnih pogonskih mjera koje će vjerovatnost nastanaka budućih raspada dodatno smanjiti.
Na SET-u je istaknut i značaj dugoročnih ugovora o otkupu električne energije iz OIE u novom dizajnu evropskog tržišta. Panelisti su se složili da PPA ugovori pozitivno utiču na veliku volatilnost tržišta, da deriskiraju proces realizacije projekata OIE i da u načelu omogućavaju održivu zelenu energetsku tranziciju.
Iako su posljednje tri godine u zemljama EU zabilježeni trendovi rasta broja zaključenih PPA ugovora, rizici koji prate njihovo zaključenje i realizaciju nisu zanemarljivi.
„Ugovori moraju biti takvi da omogućavaju benefit i prodavcu (OIE) i kupcu električne energije, bilo da se radi o trgovcu ili industrijskom potrošaču, te je stoga definisanje produkta prihvatljivog za obe strane ključno za zaključenje jednog PPA. Prognoza je da će do 2030. godine u zemljama EU novih 500GW instalisanog kapaciteta biti predmet PPA ugovora“, ističe se u zaključcima.
Panelisti su se složili da u zemljama zapadnog Balkana postoje potrebni uslovi za razvoj tržišta PPA i to su pokazali do sada zaključeni ugovori prije svega u Hrvatskoj i Srbiji, ali su i dodali da je neophodno promijeniti mindset.
CBAM kao dodatni rizik
Na kraju panela pored optimističnih poruka panelisti su apostrofirali CBAM kao dodatni rizik koji može odložiti ne samo razvoj tržista PPA ugovora već može negativno uticati na cjelokupno tržište električne energije u zemljama zapadnog Balkana.
„Da bi obezbijedili veću integrisanost OIE moramo raditi dalje na fleksibilnosti sistema. Rješenja kao što su skladišta i baterijska skladišta, kao i upravljanje potrošnjom su krucijalna“, dodaje se.
Istaknuto je da i dalje postoji puno prepeka kako u smislu mrežnih pravila tako i u smislu automatizacije mreže za široku primjenu tih rješenja.
„U EU se fokus subvencionisanja upravo pomjera ka baterijskim skladištima i to je nešto što će se dešavati u našem regionu u budućnosti. Kompanije koje na vrijeme investiraju u zelene tehnologije i održive proizvodne procese, ove promjene mogu iskoristiti kao priliku za razvoj, smanjujući svoje emisije, troškove, te ostvarujući konkurentske prednosti na EU tržištu“, navodi se u zaključcima.
Zaključeno je ida uvođenje usaglašenog regionalnog pristupa prema EU ETS-u može poboljšati konkurentnost zemalja Zapadnog Balkana, omogućiti lakše prilagođavanje EU klimatskim politikama i potaknuti industrije da ulažu u zelene tehnologije i smanje emisije, čime bi se olakšala energetska tranzicija.
Neophodno je da se države fokusiraju na reforme koje će dovesti do spajanja tržišta električne energije sa EU tržištem, te da izrade jasan plan za implementaciju ostalih zahtjeva, saopšteno je iz SET-a. CAPITAL