BEOGRAD, Minus u državnoj kasi po svoj prilici moraće da se pokrije i kratkoročnim komercijalnim pozajmicama, odnosno bankarskim kreditima. Jer, nešto slabija tražnja za dinarskim trezorskim zapisima, kao i moguće odlaganje korišćenja nekih kredita iz inostranstva koje smo ugovorili, vjerovatno će imati uticaja i na finansiranje projektovanog deficita za ovu godinu u vrijednosti od 148 milijardi dinara – potvrđeno je „Novostima“ u Vladi Srbije.
– Trezor će, u ostatku godine, uglavnom emitovati zapise sa kraćim rokovima za naplatu, od tri do najviše šest mjeseci – kažu u Vladi Srbije, i podsjećaju da su aukcije koje su prethodnih mjeseci organizovane, a na kojima je nuđena prodaja državnih hartija od vrijednosti sa rokom naplate od 12 i, čak, 18 mjeseci, uglavnom završavane sa samo 20 do 30 odsto prodatih obveznica. – Kako je plan bio da se dobar dio deficita finansira od priliva dobijenih upravo od ovih obveznica, jasno je da moramo da pronađemo banke koje su spremne da nam odobre kratkoročne, komercijalne pozajmice.
Vlada Srbije je i prošle godine raspisala tender za domaće, komercijalne banke koje su spremne da joj odobre što povoljnije, kratkoročno kreditiranje. Državi je tada trebalo oko 250 miliona evra, ali su se javile svega tri, grčke komercijalne banke koje rade u Srbiji, i to sa ponudom za kreditiranje od 90 miliona evra. Pri tom, kamate na ove kratkoročne pozajmice bile su četiri-pet odsto više nego što bi država plaćala da joj je kredit odobrila EU, Svjetska banka ili neka druga država.
Bolji, ali skuplji
Državni krediti, naravno, jesu bolji od komercijalnih, prije svega zbog nižih kamata, ali pregovori o njihovom odobravanju obično dugo traju, ukazuju u Vladi Srbije. Takođe, postoji mogućnost povlačenja manjeg dijela relativno visokih depozita države, dok će se za pokriće preostalog dijela finansijskog jaza koristiti bankarski komercijalni krediti u evrima. Novosti