BANJALUKA, Poreska uprava RS za protekla tri mjeseca ove godine pokrenula je čak 12.448 prinudnih naplata na ukupan iznos dugea vrijednosti oko 41,7 miliona KM, što je u poređenju sa istim periodom prošlom godine više za čak 3.500 postupaka, saznaje CAPITAL.
Najčešći razlozi za pokretanje postupaka su kašnjenja redovne naplate ili rate reprograma, kada se raskida reprogram i pokreće postupak prinudne naplate.
Ovaj način rada Poreske uprave RS očito daje rezultate. Od ukupnog duga obveznika za protekla tri mjeseca naplaćeno je oko 16,2 miliona maraka, dok je u istom periodu prošle godine stepen naplate bio znatno manji i iznosio je oko 5,2 miliona maraka.
Od stupanja na snagu novog Zakona o poreskom postupku, Ministarstvo finansija RS odobrava reprogram na iznos koji je veći od 5.000 KM, dok je u nadležnosti Poreske uprave odobrenje reprograma na iznos duga do 5.000 KM.
“Na osnovu ovog zakona, Ministarstvo finansija RS za prva tri mjeseca ove godine donijelo je 31 rješenje o odgodi prinudne naplate, na iznos duga od 6,2 miliona KM, a u istim nema reprogramiranih obaveza prema fizičkim licima. U istom periodu Poreska uprava RS je donijela deset rješenja o odgodi, na iznos duga od 20.500 maraka, među kojima takođe nema reprogramiranih obaveza prema fizičkim licima”, kaže za CAPITAL direktorica Poreske uprave RS Zora Vidović.
Zbog neažurnosti u plaćanju dospjelih rata, u prošloj godini raskinuta su 32 rješenja, koje je donijelo Ministarstvo finansija, na iznos duga od 11,3 miliona KM, dok je u prva tri mjeseca ove godine raskinuto osam rješenja na iznos duga od 1.45 miliona KM.
“Poreska uprava je u prva tri mjeseca ove godine raskinula tri reprograma, na iznos duga od 14.255,44 KM, dok u prošloj godini nije raskinut nijedan reprogram”, dodaje Vidović.
Grabovac: Privreda preopterećena !
Izvršni direktor Udruženja ekonomista “SWOT” Saša Grabovac kaže za CAPITAL da je ogromno povećanje broja novopokrenutih prinudnih naplata zapravo indikator lošeg stanja u privredi.
“Jedan aspekt ovog problema je da su poreska opterećenja prevelika, a drugi je da se ne izmiruju prijavljene obaveze. U javnosti i među privrednicima vlada mišljenje da su poreska opterećenja prevelika. Zbog toga smatram da bi došlo do pobljšanja kada bi se uvele progresivne stope poreza na dohodak i neoporezi dio plate čime bi se stimulisala tekstilna i prerađivačka industrija, industrija namještaja…odnosno grane privrede koje imaju perpsektivu”, ističe Grahovac.
Veoma značajno je, smatra on, voditi jednaku politiku kako prema velikim tako i prema malim preduzećima koja kasne sa uplatom poreza i ostalih dažbina prema državi.
“Mali poreski obveznici sve češće bivaju izloženi pritiscima, dok je velikim dozvoljeno da godinama ne izmiruju obaveze i nagomilavaju milionske dugove. U tom smislu treba voditi jednaku politiku kako prema velikim tako i prema malim firmama. Treba imati na umu da je svako preduzeće značajna ćelija u društvu i namirivanju obaveza treba pristupiti sa strane da i država pokaže razumijevanje u tom procesu, ali bez višegodišnjih tolerisanja”, ističe Grabovac, te dodaje da je uvođenje transparentnosti kada je riječ o poreskim dužnicima dovelo do stvaranja većeg povjerenja.
Jelena Despotović