BANJALUKA, Stanovnici koji žele da se skuće u jednom od gradskih naselja u Banjaluci, odnosno da kupe plac i sagrade kuću od 100 metara kvadratnih, moraju da izdvoje minimalno 150.000 maraka. 
One koji se odluče da to urade, počevši od kupovine placa, preko dobijanja građevinske dozvole, izgradnje i uvođenja svih priključaka, očekuje mukotrpan proces.
Cijena građevinskog materijala i “ruke” majstora ne razlikuju se mnogo od mjesta do mjesta u RS, tako da sama izgradnja kuće otprilike košta isto i Bijeljini, Doboju, Banjaluci, Prijedoru i Kneževu…
Međutim, razlika je, i to ogromna, u cijeni zemljišta, od čega sve kreće. Da bi izgradili kuću pomenute veličine, uglavnom se kupuje oko 500 metara kvadratnih zemljišta.
Građevinska preduzeća koja rade po principu “ključ u ruke” najčešće usluge naplaćuju oko 800 KM po metru kvadratnom.
Za građevinske dozvole, projekat i ostalu papirologiju za gradnju kuće u Banjaluci treba izdvojiti oko 15.000 maraka.
Međutim, oni koji žele da sagrade kuću u centru grada moraju da računaju da će ih to koštati više novca, jer sami placevi cijene se i do 150.000 maraka.
Zbog toga se većina onih koji žele da se skuće po svom odlučuje za gradnju u naseljima Lauš, Trn, Starčevica, Petrićevac, pa i Motike, gdje za oko 150.000 KM mogu gotovo sve obaviti.
U banjalučkoj agenciji za nekretnine “Senzor” ističu da se zemljište za izgradnju kuće najviše kupuje u Trnu, jer su cijene povoljnije, a i uslovi su zadovoljavajući.
– Cijena placeva po kvadratu kod nas se kreće od 20 KM u Motikama i Priječanima, pa do 300 KM u gradu, odnosno pola kilometra od centra. U gradskim naseljima kao što su Lauš, Petrićevac, Starčevica cijena placeva je od 80 do 100 KM po kvadratu – rekli su u ovoj agenciji.
U građevinskom preduzeću “GP Vektor” istakli su da izgradnja kompletne kuće od 100 kvadrata, bez obzira na to o kojem se mjestu radi, košta između 70.000 i 80.000 KM.
Naglašavaju da je u to uračunat i građevinski materijal.
– Najviše novca potrebno je za unutrašnje radove, a cijene zavise od kvaliteta parketa, pločica, stolarije i slično, i oni koštaju nešto više u odnosu na spoljne – rekli su u ovom preduzeću.
Kad se izdvoji iznos od 150.000 KM, za mnoge vrtoglava cifra, slijede troškovi koji će iscijediti i posljednji fening ušteđevine ili kredita, a to su priključak struje, vode, grijanje, namještaj.
Jelenko Popović iz Kneževa još prošle godine je počeo da gradi kuću u naselju Trn koju još nije završio.
– Mnogo novca sam potrošio na zemljište i građevinsku dozvolu, zbog čega sam kuću uspio samo da pokrijem. Majstori trenutno lijepe pločice, postavljaju laminat. Planirao sam da ove godine uselim, ali čisto sumnjam da ću biti u mogućnosti – rekao je Popović.
Generalni sekretar Pokreta potrošača RS Dragovan Petrović istakao je da je kredit opravdan jedino ukoliko se diže za rješavanje stambenog pitanja, zahvaljujući kojem danas većina stanovnika uspijeva da sagradi krov nad glavom.
– Zbog trenutne situacije, odnosno niskih primanja i visokih cijena, danas malo ko uspijeva da završi kuću odmah. Većina njih kuću pokrije, opremi sprat ili dva i useljava, a onda godinama sukcesivno završava – rekao je Petrović dodajući da je zemljište uvijek najskuplja stavka. Nezavisne novine