-
LUKSUZ KOŠTA: Vlada čišćenje namještaja od kože plaća 270 hiljada KM
-
Pranje fasade i lustera 240 hiljada KM
-
Skidanje mahovine na trgu 40.000, a zamjena ploča 50.000 KM
-
Milioni privatnim firmama za posao koji je u opisu djelatnost armije radnika Službe zajedničkih poslova
BANJALUKA, Za čišćenje namještaja od prirodne bež kože, zavjesa i posteljine Služba za zajedničke poslove Vlade Republike Srpske isplatiće 276.913 KM firmi „AD-preduzetnici ortaci” Banjaluka, otkriva poslovni portal CAPITAL.ba.
Ova preduzetnička firma je bila jedini ponuđač na nedavnom zaključenom tenderu „Čišćenje i impregnaciju namještaja od prirodne bež kože, hemijsko čišćenje zavjesa, paravana, posteljine i radnih uniformi“ koje je 21. maja ove godine raspisala Služba za zajedničke poslove Vlade RS.
Pranje fasade i kristalnih lustera 237 hiljade KM
Za čišćenje kristalnih lustera i pranje staklene fasade na zgradi Administrativnog centra firmi „RUS“ Gradiška ove godine biće isplaćeno 237.470 KM, saznaje portal CAPITAL.
Ona je takođe bila jedini ponuđač na tenderu raspisanom u aprilu ove godine za usluge „Pranje staklene fasade, pranje i skidanje kamenca sa fontana, dubinsko čišćenje itisona, tepiha i stilskog namještaja, mašinskog pranje podova od parketa i kamena i čišćenje kristalnih lustera“.
Za nabavku štofa, eko kože i odgovarajuće dekorativne trake odlučeno je da se potroši dodatnih 12.000 KM budžetskog novca.
Za kamene ploče 46 hiljada KM
Da luksuzna zgrada Vlade nije jeftina za održavanje pokazuju i ostali izdaci.
Samo za popravku kamenih ploča na trgu ispred Administrativnog centra ove godine biće izdvojeno 46.238 KM.
Na tenderu „Nabavka kamenih ploča za popravku trga Administrativnog centra Vlade RS“ zanimljivo pobijedila je firma „Novoteks“ Novaka Milakovića čija je pretežna djelatnosti trgovina na malo i veliko kruhom, tjesteninom i kolačima. Ova firma je poznata u javnosti kao višegodišnji glavni snabdjevač hranom i pićem banjalučkih vrtića i još nekoliko javnih institucija.
Mahovina nas košta 40 hiljada KM
Nisu problem samo polupane ploče već i njihovo čišćenje, posebno od mahovine, za što se godišnje izdvajaju desetine hiljada maraka.
„EkoBel“ Laktaši naplatiće od Vlade Srpske 38.461 KM za dezinfekciju Administrativnog centra i za uklanjanje mahovine sa trga ispred zgrade. Tender je zaključen krajem prošlog mjeseca.
Šta radi Sektor za održavanje?
Vlada plaća stotine hiljada maraka svake godine privatnim firmama za čišćenje Administrativnog centra iako je to u opisu djelatnosti Sektora za investiciono i tekuće održavanje u okviru Službe za zajedničke poslove.
„Sektor za investiciono i tekuće održavanje između ostalog: obavlja poslove higijene poslovnih prostora i pripadajućeg okoliša pored objekata, vrši tekuće održavanje kancelarijskog i drugog namještaja, tehničkih sredstava, uređaja i postrojenja u funkciji objekata instalacija i aparata…“, navodi se na zvaničnoj veb stranici Vlade RS.
Prema Pravilniku o sistematizaciji radnih mjesta Služba za zajedničke poslove ima 263 radnika za čija primanja je ove godine u Budžetu predviđeno 3,2 miliona KM.
CAPITAL: Siniša Vukelić
6 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Koji lopovi!
Pitanje da li je to urađeno i kako je urađeno.
Pravi lopovi – mislim da je ovo rekord bezobrazluka.
Ako tako nastavite narod ce vam polupati ta stakla pa ce mahovina rasti u kancelarijama
Kao i u svim tekstovima namjenjenim iznošenju neistina tako i ovdje možemo biti svjedoci iznošenja činjenica i brojki po subjektivnom mišljenju, motivisano ko zna već čime prema Vladi RS i njenim službama. Manipulacija informacijama koje se iznose je često prisutna u medijima, a čitaoci se ne upuštaju, niti mogu provjeriti bilo koje informacije koje su im plasirane.
Tako i u ovom slučaju imamo riječi i rečenice koje su izvučene iz kontesta gdje se pisac nije upuštao u objektivnu analizu informacija koje olako plasira u javnost, zaboravljajući da navede neke od bitnih činjenica vezanih za rad Službe za zajedničke poslove Vlade RS. Navodeći “armija“ i izbacujući cifre zaposlenih bez stvarne provjere broja zaposlenih je apsurdno. Lako je doći do informacija da Služba ne broji toliko zaposlenih, već je zaposleno 212 radnika, iako po sistematizaciji radnih mjesta ima prostora za zapošljavanje. Ovo piscu očigledno nije palo na um da provjeri kao ni činjenicu da Službu čine većinom radnici obezbjeđenja i čistačice čija je plata 400 KM.
U tekstu se ne navodi ni veličina ni površine objekata, kao i ni činjenica da objekti Administrativnog centra Vlade RS na trgu Republike nisu jedini objekti koje održava Služba. Pranje fasade se pominje često, ne razmišljajući o tome da je fasada u stvari staklo postavljeno oko zgrade koja je visoka preko 16 spratova plus druga zgrada, za čije pranje je neophodna firma koja mora da posjeduje kvalifikovane i certifikovane radnike i opremu.
Nije istina, kao što autor navodi, „da će ove godine za čišćene kristalnih lustera i pranje staklene fasade na zgradi Administrativnog centra firmi RUS biti isplaćeno 237.470 KM“. Niti je istina „da ce čišćenje namještaja od prirodne bež kože, zavjesa i posteljine Služba isplatiti 276.913 KM“. Nije istina „da će za popravku kamenih ploča na Trgu ispred Administrativnom centra ove godine biti izdvojeno 46.238 KM“.
U tom smislu istina je da su, poslije provedene Zakonom predviđene procedure, potpisani Okvirni sporazum za navedene usluge u navedenim iznosima i to na dvije godine, a ne nikako do kraja godine, i to za sve objekte koje održava Služba za zajednicke poslove, ne samo Administrativni centar, nego i novi objekat koji je Vlada kupila u Istočnom Sarajevu za smještaj prestavnika RS u zajedničkim isntitucijama u BiH, kao i objekat stare zgrade Vlade u Banjaluci, objekat Vlade na Palama, objekat Vlade na Trebeviću…. A Zakon o javnim nabavkama je jasno propisao da Okvirni sporazum ne obavezuje da se ugovoreni iznos mora realizovati i isplatiti, nego ostavlja mogućnost da se stvore obaveze pojedinačnim ugovorima koji su u skladu sa Okvirnim sporazumom a sve u skladu sa raspoloživim sredstvima u budzetu i stvarnim potrebama.
Na primjer, za prvu polovinu 2015. godine po osnovu potpisanog Okvirnog sporazuma za pranje staklene fasade i skidanje kamenca sa fontana, dubinsko čišćenje itisona, tepiha i stilskog namještaja, mašinsko poliranje podova od parketa i kamena i čišćenje kristalnih lustera stvorena je obaveza u visini od 22.182 KM, a po osnovu potpisanog Okvirnog sporazuma za čišćenje i impregnaciju namjestaja od prirodne bez kože, hemijsko čišćenje zavjesa, paravana, posteljine i radnih uniformi za prvu polovinu 2015. godine u iznosu 40.635 KM.
A po Okvirnom sporazumu za nabavku kamenih ploča za popravku Trga Administrativnog centra nije stvorena nikakva obaveza, dakle 0 KM.
A na pitanje autora „Sta radi sektor za održavanje“, upućujemo da odgovor može naći u izvještajima o radu Službe za svaku prethodnu godinu, koje je Vlada usvojila. Na primjer u 2014. godini je bilo 2367 radnih naloga koje su odradili radnici zaposleni na održavanju.
Sve su ovo činjenice koje bi trebale biti poznate javnosti kako bi se počela stvarati doza povjerenja u plasirane informacije a ne da im percepcija ponekada bude nametnuta od strane pojedinih medija koji ne žele ništa drugo osim da im se poveća broj posjeta na web stranici ili broj prodatih primjeraka novina.
S.P. tvoj kometar je samo dokaz koliko ste se bezobrazno osilili.
Ove gornje navode radnika zajedničkih službi pod incijalima S.V. je jednostavno provjeriti.
Kada već raspolaže podacima neka narodu iznese podatke za Okvirne sporazume za prethodne 2 godine, tj. gospođo dajte podatke na koji iznos su potpisani okvirni sporazumi za prethodne dvije godine i što je bitnije
koliko od tih “rezervisanih sredstava” po okvirnim sporazumima je iskorišteno…