NJUJORK, Na Wall Streetu su u petak indeksi završili u pozitivnom području, nakon vrlo nesigurnog trgovanja i velikih oscilacija cena akcija, dok su na nedeljnom nivou zabeležili najveće gubitke u dve godine.
Dow Jones porastao je u petak 330 bodova ili 1,38 %, na 24.190 bodova, dok je S&P 500 ojačao 1,49 %, na 2.619 bodova, a Nasdaq indeks 1,44 %, na 6.874 boda.
Na najvećoj svjetskoj berzi i juče je vladala nestabilnost, pa je S&P 500 indeks oscilirao od gubitka od 1,9 % do dobitka od 2,2 %. Dow Jones indeks oscilirao je u rasponu od 1.000 bodova.
Tržište se, očito, ne uspjeva stabilizovati nakon oštrog pada cijena akcija krajem prošle i početkom ove nedjelje, a analitičari očekuju nastavak nesigurnog trgovanja i iduće sedmice.
Juče su gotovo svi sektori završili na dobitku, pri čemu je predvodio tehnološki sektor, zahvaljujući rastu cena tehnoloških divova, kao što su Microsoft, Alphabet i Facebook.
S druge strane, oštro su pale cijene akcija u energetskom sektoru, što je posljedica pada cijena nafte za više od 3 %.
U cijeloj protekloj nedjelji S&P 500 indeks potonuo je 5,2 % što je njegov najveći nedjeljni gubitak od januara 2016. godine. Pritom je 96 akcija iz sastava tog indeksa na vrednosti izgubilo više od 20 %.
Tako je S&P 500 trenutno u minusu gotovo 9 % u odnosu na svoju rekordni nivo dostignut 26. januara, a od tada su akcije iz sastava tog indeksa na vrednosti izgubile oko 2.490 milijardi dolara.
Dow Jones potonuo je u protekloj nedjelji 5,2, a Nasdaq indeks 5,1 %.
Oštar pad cijena akcija datira od prošlog petka kada su podaci s američkog tržišta rada pokazali da zaposlenost i plate snažno rastu. To je izazvalo strahoveod rasta inflacije, što bi moglo navesti američku centralnu banku da ubrza tempo povećanja ključnih kamatnih stopa.
Fed je lani povećao cijenu novca u tri navrata za po 0,25 postotnih bodova, a očekuje se da će ove godine dodatno povećati kamate u dva do tri navrata, počevši od marta.
Zbog toga rastu prinosi, pa je prinos na 10-godišnje američke obveznice u ponedeljak dostigao 2,885 posto, najviši nivo u četiri godine.
A viši prinosi štete akcija jer zbog toga rastu troškovi zaduživanja kompanija i jer bi deo investitora mogao povući deo sredstava iz akcija i kupiti obveznice.
Korekcija cijena akcija dugo se očekivala, s obzirom da su cijene akcija godinama rasle gotov bez prekida i posljednjih mjeseci neprestano dostizale rekordne nivoe.
Podršku tržištima pružaju jačanje najvećih svetskih ekonomija – od SAD-a i Kine, do evrozone i Japana – dobri poslovni rezultati kompanija i nedavno uvedena porezna reforma u SAD-u, kojom su smanjeni porezi kompanijama.
S druge strane, dio analitičara smatra da je tržište nakon višegodišnjeg snažnog rasta i neprestanog dostizanja rekordnih nivoa precjenjeno, s obzirom na planove centralnih banaka u svijetu da ove godine ukinu podsticajne monetarne mjere koje su godinama niskom cijenom novca podržavale rast tržišta akcija.
“Trenutno na tržištu imate fundamentalne razlike. S jedne strane ekonomija snažno raste, kao i zarade kompanija, dok s druge strane rastu inflacija i kamatne stope. Veliko je pitanje što će od toga dominirati”, kaže Giri Cherukuri, direktor u kompaniji OakBrook Investment, koji i iduće nedelje očekuje nestabilno trgovanje.
A na evropskim berzama cijene akcija su juče oštro pale. Londonski FTSE indeks skliznuo je 1,09 %, na 7.092 boda, dok je frankfurtski DAX potonuo 1,25 %, na 12.107 bodova, a pariski CAC 1,41 %, na 5.079 bodova. Hina