NJUJORK – Terminski indeksi američkih berzi pali su pred ponedjeljak nakon što su Sjedinjene Američke Države tokom vikenda ušle u rat Izraela protiv Irana, bombardujući tri iranska nuklearna postrojenja — potez predsjednika Donalda Trumpa koji je uzdrmao tržišta, podigao cijene nafte i povećao rizik od šireg sukoba na Bliskom istoku.
Terminski ugovori vezani za indeks Dow Jones Industrial Average pali su za 126 poena, odnosno 0,3%. S&P 500 futures oslabili su 0,26%, dok su Nasdaq 100 futures pali 0,35%.
SAD su u subotu izvele napade na iranske lokacije u Fordu, Isfahanu i Natanzu, iznenadivši investitore koji su očekivali više diplomatskog pristupa, s obzirom na to da je Trump u petak izjavio da će odluku o napadu donijeti “u naredne dvije sedmice”, prema informacijama iz Bijele kuće.
Cijene nafte već su prethodnih sedmica bile u porastu zbog pojačanih tenzija u regionu. U nedjelju uvečer, terminski ugovori za američku sirovu naftu porasli su dodatnih 3,8%, dostigavši skoro 77 dolara po barelu.
„Kada izbije sukob, dolazi do pretjerane, impulzivne reakcije — to često traje dvije do tri sedmice“, kazao je Džej Vuds, glavni globalni strateg u Freedom Capital Markets. „Kao i u slučaju Ukrajine, S&P 500 je tada pao za 6%, dok je cijena nafte naglo skočila.“
Tramp je u obraćanju iz Bijele kuće u subotu uveče, nakon napada, poručio: „Ili će doći do mira, ili će Iran doživjeti tragediju mnogo veću od svega što smo vidjeli prethodnih osam dana.“
Trgovci sada sa strepnjom čekaju odgovor Irana. Teheran bi mogao ciljati američko osoblje u bazama širom regiona ili pokušati da zatvori Hormuški moreuz — što bi ozbiljno poremetilo globalne tokove nafte, prenosi Investitor me. Ukoliko bi došlo do dugotrajnog zatvaranja, cijena nafte mogla bi premašiti 100 dolara po barelu. U intervjuu za Fox News, američki državni sekretar Marko Rubio pozvao je kinesku vladu da spriječi Iran u namjeri da blokira ovaj ključni trgovački pravac. Kina je i dalje najveći kupac iranske nafte, prenosi Biznis.ba.
„Sada kada su SAD potpuno uvučene u sukob, bazna cijena nafte pomjerila se u opseg od srednjih 80 dolara po barelu. Ovo više nije samo regionalni sukob — sada je to sukob pod američkom kontrolom“, kazao je Ahmad Asiri iz kompanije Pepperstone. „Čak i da Iran ne zatvori fizički moreuz niti napadne tankere, sama činjenica da je vjerovatnoća takvog scenarija porasla s 5% na oko 15% stvara dodatni cjenovni pritisak na tržištu nafte.“
Indeks S&P 500 je prošle sedmice pao za 0,15%, bilježeći drugi negativan rezultat zaredom. Uprkos ovom zatišju, u petak je zatvorio svega 3% ispod istorijskog maksimuma. Nagli rast cijena nafte i potencijalni veliki rat na Bliskom istoku predstavljaju novu prijetnju za berze i ekonomiju, koja se već suočava s ubrzanim preuređenjem globalne trgovine koje ove godine forsira Tramp.