SARAJEVO, TUZLA – Jedan od ključnih elemenata u razvoju BiH jesu investicije dijaspore, koju bi, prema mišljenju stručnjaka, trebalo posmatrati kao važnog poslovnog partnera BiH.
“Vrijeme je da dijasporu prestanemo doživljavati kao izvor doznaka, transfera novca i slično, a da je počnemo posmatrati kao izvor dobrih investicija. Idealno bi bilo da imamo dijasporu koja investira, a ne samo koja šalje taj novac u BiH, jer je to kratkoročno”, istakao je ekonomski analitičar iz Tuzle Admir Čavalić.
Naglasio je da kada je dijaspora u pitanju postoje značajne razlike između zemalja dijaspore u smislu njihove poslovne aktivnosti.
“Tako npr. imate neke zemlje poput Švajcarske, gdje imate zaista veliki broj domaćih preduzetnika, a s druge strane imate neke druge zemlje gdje nema toliko naših ljudi koji se bave privrednim aktivnostima”, rekao je Čavalić.
Kako navodi, brojna istraživanja su pokazala da problem kada su investicije dijaspore u pitanju uglavnom prave lokalni, a ne državni nivoi vlasti.
“U odnosima s lokalnom vlašću, specifično s opštinskim vijećima i načelnicima, potencijalne investicije dijaspore mogu da, nažalost, shodno mehanizmima moći lokalne vlasti, budu blokirane”, rekao je Čavalić.
Ekonomski stručnjak i profesor ekonomije Mirsad Isaković kazao je da je saradnja s dijasporom jako bitan segment u cijelom društvu.
“Gotovo 24 odsto BDP-a su sredstva iz dijaspore, odakle godišnje u BiH stižu oko tri milijarde. Ako imamo u vidu da su proizvodnja i nove vrijednosti u BiH još u fazi fantazije, onda ta sredstva možemo posmatrati kao osnovna sredstva za reprodukciju”, istakao je Isaković.
Važno je napomenuti, naglašava Isaković, da je Centralna banka BiH izdala podatak da je više od 12 milijardi maraka vrijednost štednje građana, te da ta štednja iz godine u godinu raste.
“Pretpostavljam da je tu najvećim dijelom štednja dijaspore, jer ne vidim mogućnost da građani BiH s ovakvim platama uštede 12 i po milijardi maraka, ali vidim mogućnost da ljudi iz dijaspore to urade”, ocijenio je Isaković, te dodao da je na vlasti i Centralnoj banci BiH da se pobrinu da ta sredstva budu plasirana u dugoročne investicije.
A upravo o umrežavanju poslovne dijaspore s dobavljačima iz BiH govorilo se na trećem godišnjem “Reconnect” skupu u Sarajevu.
Kako je rečeno, cilj skupa je podrška umrežavanju i poslovnoj saradnji kompanija u inostranstvu, uključujući one koje su u vlasništvu bh. dijaspore i sadašnjih i potencijalnih bh. dobavljača usluga i proizvoda iz oblasti informacionih tehnologija i proizvodnje i obrade metala, drveta, plastike i drugih materijala.
“Ono što smo naučili je da nam dijaspora pokazuje da je moguće investirati u BiH i da je moguće biti uspješan. Oni nam daju dobar primjer da je bez obzira na sve administrativne prepreke, ukoliko se uklone, moguće uspjeti”, kazao je šef Misije USAID-a u BiH Piter Dafi, koji je prisustvovao ovom skupu.
Adnan Berberović, član Upravnog odbora “BAFA-Restarta”, istakao je da je cilj ovog skupa da se ljudi što više spoje kako bi realizovali zajedničke poslovne ideje u BiH.
Kako je navedeno na skupu, dijaspora pokazuje da sve više firmi u BiH može proizvoditi robe i usluge koje su konkurentne na evropskom i svjetskom tržištu.
Priliv direktnih stranih investicija 777,7 miliona KM
Priliv direktnih stranih investicija u BiH u prošloj godini iznosio je 777,7 miliona KM, odnosno 2,5 odsto BDP-a, i veći je za 213,6 miliona KM u odnosu na 2016. godinu, saopšteno je iz Centralne banke BiH.
Najviši priliv investicija bio je iz Austrije – 186,8 miliona KM, a slijedi Hrvatska sa 102 miliona, Slovenija sa 101,7 miliona, Švajcarska sa 58,7 miliona, te Srbija sa 53,9 miliona KM.
U bankarskom sektoru realizovano je najviše investicija i to 261,2 miliona KM, u proizvodnju i snabdijevanje električnom energijom 64,2 miliona, u proizvodnju baznih metala 50,7 miliona KM, u proizvodnju motornih vozila 46,5 miliona, a u trgovinu na malo 10,2 miliona KM.
Na kraju 2017. stanje direktnih stranih investicija iznosilo je 13,45 milijardi KM, od čega se najveći dio – 66,1% odnosi na vlasnička učešća. Najveći iznos stanja direktnih investicija se i dalje odnosi na Austriju – 2,6 milijardi KM, Hrvatsku 2,3 milijarde i Srbiju dvije milijarde KM. Nezavisne novine