ZAGREB, Hrvatska nikada nije imala diskriminatorski odnos prema srpskim kompanijama, izjavio je hrvatski ministar privrede Ivan Vrdoljak i pozvao srpske investitore da ulažu u ovu susjednu zemlju jer je ona most ka daleko većem tržištu EU od 500 miliona ljudi.
Vrdoljak međutim na samom početku intervjua, konstatuje za Tanjug da su hrvatske investicije daleko veće u Srbiji od ulaganja srpskih preduzetnika u Hrvatskoj.
Razlog za to, kako kaže, nije diskriminatorski položaj srpskih privrednika koji su bezuspješno pokušavali da se probiju na hrvatsko tržište, i ističe da takva tvrdnja ne stoji.
“To nikome ne pada na pamet. Ja ću lično sa svakim razgovarati, otvoriti vrata. Taj srpski privrednik će zaposliti ljude u Hrvatskoj, dići će proizvodnju i BDP. Gdje će nositi taj proizvod, tj. na koje tržište, to je irelevantno, važno je da se ovde nešto radi”, kategoričan je on.
Na takav način i u Srbiji, ističe, treba gledati na hrvatska preuzimanja jer je svaka investicija donijela neka nova zapošljavanja i omogućila sigurno tržište za proizvedenu robu.
Vrdoljak pri tome podsjeća da su strane investicije jedan od ključnih pokazatelja uspješnosti vlade.
“Konzum se sigurno ne bi odlučio za proizvodnju u Srbiji da nije jeftinije, bolje, kvalitentije, sigurnije”, kateroričan je on.
Vrdoljak podsjeća da Hrvatska ima velike akvizicije, i to od sličnih privrednika, i u Sloveniji, Bosni i Hercegovini.
Sa gnušanjem, kaže, odbija i tvrdnje o tzv. necarinskim barijerama kao smetnji za ulaz na ovo susjedno tržište.
Jedina diskriminacija je, podvlači on, da li si članica Unije ili nisi, po pravilima koje je definisala EU, kaže on.
U prilog tvrdnji da se trendovi mjenjaju i da situacija više nije toliko u korist hrvatskih kompanija, Vrdoljak navodi podatak da je u prvih sedam mjeseci ove godine u odnosu na isti period lani srpski izvoz u Hrvatsku porastao blizu 20 odsto.
Na drugoj strani, on podsjeća da ukupan izvoz Hrvatske raste po stopi od oko 12 odsto godišnje, ali i da u istom tom iznosu raste i izvoz prema Srbiji.
Upitan da li je Srbija ipak zakasnila sa ulaskom na hrvatsko tržište, pogotovo imajući u vidu da je Hrvatska postala članica EU, te preplavljena robom iz njenih članica, Vrdoljak odgovara da takva teza nikako ne stoji.
“Nemojte gledati hrvatsko tržište. Radio sam strategiju razvoja industrije Hrvatske u kojoj rast industrije ne baziramo na hrvatskom, već isključivo svjetskom tržištu”, kazao je on i dodao da će privreda Hrvatske godišnje rasti svega jedan, maksimum dva odsto.
U prevodu, to znači, kako objašnjava ovaj bivši privrednik, da ako neko planira da uđe na hrvatsko tržište, to treba i da učini, ali samo tako što će na Hrvatsku gledati kao na most prema 500 miliona ljudi.
Ima još mnogo prostora na hrvatskom tržištu za nova ulaganja, primjećuje Vrdoljak, ali prvenstveno na zajedničkoj regionalnoj saradnji.
“To nam treba. Mi nismo tako dobro pozicionirani u Rusiji kao što Srbija nije dobro pozicionirana u mnogim evropskim zemljama, i gdje pomoć može očekivati od Hrvatske”, dodaje on.
Vrdoljak zapravo pozivom na regionalnu saradnju odgovara na poziv koji je nedavno uputio premijer Srbije Aleksandar Vučić, da se sa hrvatskim kolegama razvije dijalog kako bi se i Hrvatska otvorila za srpske kompanije na način kako je to Srbija učinila za brendove koji dolaze iz Hrvatske.
Na opasku da su mnogi srpski privrednici u prošlosti bezuspješno pokušavali da preuzmu neke velike hrvatske brendove, on odgovara da su to poslovni odnosi između kompanija u koje ne treba ulaziti.
“Da li je u nekom trenutku Mišković trebao preuzeti Konzum? Nemam pojma. To su njihove odluke”, primjećuje.
Regionalna saradnja će, tvrdi, dati šansu da se neka proizvodnja i neki poslovni procesi mogu zadržati u regionu i “da nas ne pojedu oni kojima je Jugoistočna Evropa samo jedna tačka na planeti”.
Na konstataciju da se u Hrvatskoj potrošači ipak više rukovode parolom “kupujmo domaće”, i da bi to mogla biti jedna od brana za ulaz srpske robe, Vrdoljak odgovara:
“Reći ću vam subjektivno, kao Vrdoljak, a ne kao ministar privrede. Trudim se da uvijek kupim hrvatski proizvod. Kad u Njemačkoj nađem neki hrvatski proizvod, ja ga uvijek kupim. U Hrvatskoj isto tako”.
Vrdoljak kaže da pod domaćim brendom podrazumjeva svaki brend koji se proizvodi u zemlji, pri čemu je vlasnik irelevantan.
Te kampanje u Hrvatskoj prema njegovom mišljenju nisu urodile plodom “u mjeri u kojoj smo željeli”.
“Danas su te kampanje nedozvoljene jer smo dio tržišta EU i mi danas više ne možemo govoriti ‘kupujmo domaće’ jer je domaće i portugalsko, i dansko. Ali neće ni to pomoći građanima da se odluče kupiti hrvatski ili srpski proizvod ako se kvalitetom ne može mjeriti sa nekim stranim ili cijenom”, zaključuje sagovornik Tanjuga.
Kao jedan od razloga većeg prisustva hrvatskih kompanija u Srbiji Vrdoljak navodi taj što se hrvatska privreda veoma brzo restrukturirala.
“Mi smo znatno brže ušli u NATO i EU. To se odrazilo i na privredu koja se morala restrukturirati i postati produktivnija, konkurentnija u odnosu na evropsko tržište”, objašnjava hrvatski ministar privrede.
Hrvatski privrednici su, dodaje, dobijali i povoljnosti pri finansiranju pojedinih akvizicija u regionu i na taj način tražili svoje mjesto ne samo u EU, nego i u regionu.
