BANJALUKA, U ovom trenutku, kada je još uvijek dobar dio teritorije pod vodom, veoma je nezahvalno davati bilo kakve procjene o štetama, ali sigurno je da će one biti više milijardi, rekao je direktor Ekonomskog instituta Banjaluka Vojin Mijatović.
– Moramo vidjeti šta je ostalo zdravo i pokušati te kapacitete dodatno oživjeti kako bismo mogli da stvorimo dovoljno prostora i vremenski, a i novčano, da saniramo ono što je uništeno. Značajnu ulogu sada bi trebalo da odigraju institucije BiH i entiteta i to tako da što prije stupe u kontakt sa međunarodnim kreditorima i donatorima da vidimo na koliko pomoći možemo računati – istakao je Mijatović u intervjuu “Glasu Srpske” .
Kolike bi, prema Vašim procjenama, mogle da budu štete nastale u poplavama koje su zadesile Republiku Srpsku?
MIJATOVIĆ: Ovo je, nedvosmisleno, velika katastrofa koja nas je zadesila. Kada govorimo o štetama u ekonomiji, još uvijek je rano govoriti o bilo čemu, ali sigurno je da stvari poslije ovoga više neće biti iste. Naši životi, a samim tim i ekonomija, će stagnirati jedan vrlo dug period. Međutim, trebamo sačekati. Nakon ovih udara ide jedan težak period, moramo se konsolidovati, vidjeti kolike su ljudske žrtve, pokušati sagledati materijalne štete, iako smatram da će to veoma dugo trajati, i vidjeti na koji način možemo krenuti u sanaciju svega toga. U ovom trenutku, kada je još uvijek dobar dio teritorije pod vodom, veoma je nezahvalno davati bilo kakve procjene o štetama, ali sigurno je da će se one biti više milijardi maraka.
Koliko je u svemu ovome važna regionalna saradnja?
MIJATOVIĆ: Sigurno je da ćemo morati regionalno sarađivati. Tu prvenstveno mislim na BiH, Srbiju i Hrvatsku koje su takođe pogođene poplavama. Moramo pokušati kod međunarodnih kreditora, međunarodne zajednice dobiti što povoljnije aranžmane i što više humanitarnih sredstava kako bi u prvom koraku ublažili posljedice, a onda i tražili način izlaska iz ove krize.
Svjedoci smo da svakodnevno pristiže humanitarna pomoć sa svih strana svijeta.
Koliko je u ovom trenutku bitna međunarodna pomoć?
MIJATOVIĆ: Ovo je katastrofa tih razmjera da sigurno bez intervencije međunarodne zajednice nećemo moći da pokrenemo život iz neke normalne perspektive. To nam je u ovom trenutku sve. Pomoć nam je neophodna, prvo da bi zbrinuli ljude koji su ostali bez svojih kuća. I ovog puta bih apelovao na sve da se sagleda kolika je ovo katastrofa i da se nađe način za pomoć tim ljudima. Drugi korak je obezbjeđivanje povoljnih kreditnih linija kojima ćemo sanirati ono što je uništeno. Takođe, mora se odmah razgovarati o sistemima za odbranu od poplave kako nam se, ne daj Bože, ne bi ponovo desila ovakva situacija. Moramo napraviti vrlo ozbiljan plan izlaska iz ove situacije, bez sujeta i bilo kakvih političkih konotacija jer ovo nije vrijeme za takve stvari.
Za ovu godinu planiran je rast bruto društvenog proizvoda. Koliko će nas ovo što se desilo unazaditi?
MIJATOVIĆ: Ovo će sigurno značajno uticati na sva privredna kretanja. U ovakvim vanrednim okolnostima teško je pričati o rastu. Ali, ne treba sve gledati potpuno crno. Moramo vidjeti šta je ostalo zdravo i pokušati te kapacitete dodatno oživjeti kako bi mogli da stvorimo dovoljno prostora i vremenski, a i novčano, da saniramo ono što je uništeno. Značajnu ulogu sada bi trebalo da odigraju institucije BiH i entiteta i to tako da što prije stupe u kontakt sa međunarodnim kreditorima i donatorima. Moramo da vidimo na koliko pomoći možemo računati i poslije toga napraviti jasan plan sanacije, prvo onoga što je neophodno da bi ljudi mogli da se vrate normalnom životu. Naravno, paralelno sa tim, mora ići oporavak privrede.
Šta bi trebao biti prioritet u narednom periodu koji nas očekuje nakon što se voda povuče?
MIJATOVIĆ: Trebalo bi donijeti nekoliko mjera. Moramo vidjeti šta Vlada Republike Srpske, sa stanovišta fiskalnog sistema, može uraditi da pomogne teško pogođenim područjima. Takođe, Vlada RS treba da pozove predstavnike finansijskih institucija na sastanak kako bi razgovarali o moratorijumu na kredite koji su plasirani na poplavljenim područjima. Takođe, treba da vidimo šta banke još dodatno mogu, uz pomoć Vlade i Investiciono-razvojne banke RS, da urade na dodatnim plasmanima kako bi to dalo neki direktni uticaj na vraćanje privredne aktivnosti. Imaćemo vjerovatno slučajeva da su potpuno uništene proizvodnje, ali mislim da sada ključnu ulogu mogu odigrati banke koje mogu dati značajan doprinos da pokušamo da vratimo privrednu aktivnost. Takođe, ono što ne smijemo dozvoliti u ovom trenutku je drastično povećanje cijena i u tom smislu moramo preventivno djelovati.
Koliko će nam, po Vašim procjenama, trebati vremena da se oporavimo?
MIJATOVIĆ: Mislim da će nam minimalno trebati godina samo za konsolidaciju. O oporavku je jako teško u ovom trenutku pričati.
Doboj
Ogromne štete pretrpejeli su i privrednici. Gdje je najgore?
MIJATOVIĆ: Nema dileme da će Doboj biti najveći stradalnik ovih dešavanja i kada su u pitanju ljudski životi i stambeni fond, ali i privreda. Sigurno je da ćemo, kako je to i predsjednik RS Milorad Dodik rekao, morati razmišljati o Doboju kako posebnoj teritoriji. Jako je teško pričati da je u tom gradu bilo šta ostalo, a pogotovo i kolike su štete. Glas Srpske