BANJALUKA, Cijena voća i povrća na putu od sela do trgovine naraste i do četiri puta, tvrde bh. poljoprivrednici.
Stoga i ne treba da nas čudi to što ovih dana papreno plaćamo jagode, trešnje, paradajz, krastavce i ostale plodove, zbog kojih su se poljoprivredni proizvođači najviše namučili, a imaju najmanje koristi.
Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS, priznaje da cijene voća u trgovinama jesu visoke, ali i tvrdi da za to nisu krivi poljoprivrednici.
“Jeste, voće je jako skupo, jer smo prošle godine imali štete, pa sad imamo dosta uvoza. Logično, čim imamo manju ponudu, više su i cijene. Kada je ova sezona u pitanju, bojimo se manjka voća, što bi moglo da utiče i na više cijene”, naglašava Dojčinović.
Prema njegovim riječima, voću su cijene visoke zbog marži trgovaca, koji se trude da što više zarade.
“Mi sada trešnju prodajemo za marku, a u trgovini je do četiri marke. Kada je naša breskva u pitanju, njena prodajna cijena će da bude 70 do 80 feninga po kilogramu, a oni će da je prodaju za tri marke. Svi računaju da smo mi proizvođači digli cijene, što nije tačno”, uvjerava Dojčinović.
Slično je stanje kada je riječ i o proizvođačima povrtlarskih kultura. Ljubo Maletić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije, potvrdio je da i povrću cijenu diktiraju oni koji ga ne proizvode.
“Seljak da vrećicu od skoro deset kilograma krastavaca za marku, a u trgovini je cijena po tri do četiri marke! Onaj ko je zadnji u lancu, najviše ima, a najmanje zaradi proizvođač”, ističe Maletić.
On pritom dodaje da je problem u tome što šverceri lako dođu do tezgi za prodaju, ali se to ne odnosi i na poljoprivrednike.
“Nemam ništa protiv njih, i oni treba da žive. Ali ipak treba da imaju prednost oni koji proizvode, pa tek onda preprodavci. Mi tu vidimo najviše muke, a imamo najmanje koristi”, navodi Maletić.
Sa druge strane, inspektorima su ruke vezane, jer je formiranje cijena za većinu proizvoda, uključujući i voće i povrće, slobodno.
“Formiranje cijena osnovnih životnih namirnica poput ulja, brašna, soli, šećera i drugih, definisano je Uredbom o ograničavanju marži u prometu robe. Za svu ostalu robu i ostale vrste proizvoda važi slobodno formiranje cijena”, pojašnjava Dušanka Makivić, portparol Republičkog inspektorata.
A, osim poljoprivrednika, za glavu se hvataju i potrošači. Murisa Marić, izvršni direktor Udruženja građana DON Prijedor, primijetila je da jagode danas “drže” istu cijenu kakvu su imale i na početku svoje sezone.
“Nikada više cijene nisu bile na isteku sezone! Svagdje je slika ista, širom BiH. E, sad mi smatramo da slobodno formiranje cijena utiče na tu priču. Smatramo da bi formiranje cijena trebalo da bude kontrolisano, sa određenim maržama”, naglašava Marićeva.
Inače, u pojedinim trgovinama u Banjaluci proteklih dana paradajz je koštao i do 2,5 maraka, što, prema riječima kupaca, kada se govori o ovom dijelu godine, ne pamte. Nezavisne novine