– Da je iskoristila kapacitete terminala koje je imala i kupila gorivo prije dvije godine, Srpska bi uštedjela čak 50 miliona KM
BANJALUKA – Jednu od najvećih energetskih kriza Republika Srpska dočekala je bez bilo kakvih zaliha, zbog čega sada po hitnom postupku i „paprenim“ cijenama kupuje gorivo, iako je do prije nekoliko godina u svom vlasništvu imala dva naftna terminala u koja je mogla da skladišti 32,6 miliona litara goriva. Da je iskoristila te kapacitete i kupila gorivo prije dvije godine kada je koštalo 1,45 KM po litru, Srpska bi uštedjela čak 50 miliona KM.
Foto: RAS Srbija
Republika Srpska je, prilikom privatizacije Naftne indistrije, ruskom „Njeftegazinkoru“, praktično poklonila naftne terminale u Vrbanji u Banjaluci i Brezičanima kod Prijedora, da bih poslije nekoliko godina Rusi vratili Srpskoj u zamjenu za otpis milionskih poreskih dugova „Petrola“ (sadašnjeg „Nestro petrola“).
Terminali su vraćeni Robnim rezervama RS koje ih nikad nisu stavile u funkciju jer je za njihovu rekonstrukciju, prema procjenama tadašnjeg rukovodstva Robnih rezervi, trebalo izvojiti nekoliko miliona KM, a koje to preduzeće nije imalo.
Zbog nagomilanih dugova prema Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH i propasti saradnje sa „Farmlandom“ Robne rezerve su prije pet godina otišle u stečaj, a Srpska ostala bez bilo kakvih rezervi.
Naftni terminal u Prijedoru u međuvremenu je u postupku stečaja prodat preduzeću „Hifa oil“ za 1,5 miliona KM, dok onaj u Vrbanji još nije ni ponuđen na prodaju zbog neriješenih imovinskih odnosa.
ERS po hitnom postupku nabavlja 10 miliona litara dizela
Za to vrijeme Republika Srpska po hitnom postupku i daleko većim cijenama nego što su bile prije samo nekoliko mjeseci kupuje gorivo za potrebe termoelektrana u Ugljeviku i Gacku.
„Elektroprivreda Republike Srpske“ pokrenula je pregovarački postupak bez objave obavještenja za hitnu nabavku dizel goriva.
„Predmet ovog postupka je hitna nabavka dizel goriva (polugodišnje količine neophodne za funkcionisanje RiTE „Gacko“ i RiTE „Ugljevik“ u iznosu od 10.214.650 litara) koja će se lagerovati u rasploživim tankerima (RS, robnih rezervi i slično) u skladu sa odlukom Vlade RS od 3. marta“, navedeno je u informaciji ERS o pregovaračko postupku.
Od ponuđača se traže samo dva uslova kada je u pitanju tehnička i profesionalna sposobnost, a to je da je ovlašćen za prodaju i skladištenje dizel goriva i da ima na raspolaganju kapacitete za skladištenje i čuvanje količine goriva koju ERS namjerava kupiti.
Cijena goriva na pumpama se sada kreće oko tri KM i duplo je viša nego prije dvije godine kada se dizel mogao sipati i po cijeni od 1,45 KM.
Sada će 10,2 miliona KM, ERS platiti više od 30 miliona KM, dok je prije dvije godine tu količinu mogla kupiti za duplo manje novca.
Gavran: Samo kod nas Robne rezerve i „Lutrija“ mogu propasti
Ekonomski analitičar Igor Gavran kaže za CAPITAL da smo jedinstven slučaj u svijetu gdje preduzeće poput Robnih rezervi ode u stečaj, a preduzeće poput „Lutrije“ bude u gubicima ili dugovima.
„Robne rezerve su strateška firma i ukoliko se iole normalno vodi nemoguće je da ode u stečaj zato što može zarađivati samo od korištenja robe koja je u rezervama. Dakle, bilo je teško takvo preduzeće odvesti u stečaj, a s druge strane, to je toliki strateški gubitak za RS ne samo u sadašnjoj situaciji, nego generalno. One su uvijek potrebne i ne bi se smjelo dogoditi ni pod kakvim okolnostima da ih nema“, smatra Gavran.
Naglasio je da će bilo kakva nabavka goriva u ovim okolnostima koštati drastično skuplje, dok su tako dragocjeni objekti poput terminala nedostupni i neiskorišteni.
Kaže da ni FBiH nije u mnogo boljoj situaciji nego RS, iako ona i dalje ima robne rezerve i imaju ih i kantoni.
„Jedini razlog zbog kojeg se čini da je FBiH u boljoj situaciji u odnosu na RS je što ona ima robne rezerve, a u RS su potpuno propale. U FBiH rezerve postoje, ali postoji i velika netransparentnost, veoma je teško doći do informacije koliko se uopšte bilo čega nalazi u tim rezervama, tako da je teško reći koliko one sigurnosti ulijevaju. S druge strane, one se uglavnom n koriste, nema intervencije na tržištu da bi se cijene smanjile, kao što to čini Srbija“, zaključio je Gavran.
Robne rezerve RS otišle su u stečaj 2017. godine zbog prezaduženosti. Preduzeće je imalo milionska dugovanja prema Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, a jedan od problema u poslovanju bio je i ugovor sa „Farmlandom“, s obzirom na to da su tom preduzeću na čuvanje dali krave i žitarice, a da su na kraju ostali bez svega.
CAPITAL: Marina Čigoja Ljubojević