BEOGRAD, Vlasnici i menadžeri kompanija u Srbiji zatražili su da država najkasnije do sredine februara obezbijedi novac za privredu tako što će se zadužiti kod Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i da odmah obezbijedi stabilan kurs dinara, piše beogradska “Politika”.
Desetak poslovnih ljudi i direktora banaka zatražilo je na jučerašnjem zatvorenom sastanku sa predsjednikom Srbije Borisom Tadićem, premijerom Mirkom Cvetkovićem, guvernerom Narodne banke Radovanom Jelašićem, potpredsjednicima Vlade Mlađanom Dinkićem i Božidarom Đelićem i ministarkom finansija Dianom Dragutinović da se uspostavi “čvrst i siguran kanal između banaka i privrede”.
Oni su zatražili da država, ukoliko treba, uzme zajam od MMF-a i taj novac “upumpa” u privredu kako bi proizvodnja mogla nesmetano da radi.
Beogradski list “Politika” saznaje da je na sastanku od države zatraženo i da pronađe mjere kojima bi podsticala potrošnju, jer trenutno ima banaka koje bi odobravale kredite privredi, ali firme strahuju da uzimaju bankarske zajmove, jer robu koju proizvedu nemaju kome da prodaju.
“Tražiće se i rješenje za to da se podstakne potrošnja tako što će stanovništvo nastaviti da kupuje robu, ali da se time ne podstakne inflacija”, piše list i dodaje da je “jedan od poslovnih ljudi iznio prijedlog da bi država, kao stimulativne, mogla da odobrava privredi kredite po kamatnoj stopi od eulibor plus tri odsto”.
List navodi da je na ove prijedloge reagovao guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić, koji je predložio da se odluka ne donosi na brzinu, već da se sačeka sastanak sa predstavnicima MMF-a.
“Politika” piše da je jedan od vodećih srpskih bankara predložio na sastanku da država stimuliše stambene kredite, ali samo za novoizgrađene stanove, kako bi podstakla rast aktivnosti u stanogradnji.
1 komentar
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Koja bezočnost – tražiti da se država, znači svi gražani, zaduži da bi tajkuni ostvarili profit! Potrošnja se može podići manjim proizvodnim cenama i manjim maržama, a tu mogu da “pomognu” tajkuni, od kojih samo jedan kontroliše preko 50% tržišta hrane i robe široke potrošnje.
Kad je reč o proizvodnji, interesantno je da niko od velikih tajkuna (osim M.Kostića) nije pozabavio proizvodnjom, već trgovinom, bankarstvom, osiguranjem i drugim neproizvodnim delatnostima. Mislim da je osnovna greška napravljena kada 2000. godine tajkunima nije postavljen uslov kao ratnim profiterima u SAD posle Drugog svetskog rata: Uložite u mirnodopsku proizvodnju i zapošljavanje povratnika iz rata ili ćete izgubiti svo prigrabljeno bogastvo kao ratni profiteri. Možda joiš nije kasno?!