LONDON, Britanci sa strepnjom i strahom očekuju današnje obraćanje ministra finansija Džordža Ozborna parlamentu, pred kojim će predočiti šta koaliciona vlada namjerava da uradi da bi smanjila ogromni jaz između svojih prihoda i rashoda, odnosno kako bi regulisala budžetski deficit.
Još u junu objavljeno je da vlada namjerava da u naredne četiri godine smanji budžetske izdatke za 90 milijardi evra.
Danas će biti poznati detalji, odnosno koliko će biti smanjena izdvajanja za obrazovanje, transport, policiju i socijalnu pomoć.
Vlada tvrdi da je štednja neophodna da bi inflacija i kamatne stope ostale niske, dok opozicioni laburisti i sindikati upozoravaju da naglo kresanje potrošnje zemlju može da gurne u novu recesiju.
Ekonomski stručnjaci su podijeljeni. Nil Obrajen iz instituta “Polisi eksčejndž” naglašava da je zemlja prezadužena i da mora da štedi.
“Imamo najveći budžetski deficit od Drugog svjetskog rata. U poređenju sa 2008, znači za samo dvije godine, udvostručili smo nacionalni dug, tako da danas svaka britanska porodica u prosjeku duguje stotinu hiljada funti. Vlada danas pozajmljuje čak četvrtinu novca koji troši. Zemlja je u teškoj fiskalnoj krizi” – upozorava on.
Kriza jeste teška i štednja je neophodna, ali prevelika brzina je opasna – smatra profesor ekonomije Ričard Portis.
“Naravno da moramo da smanjimo deficit, jer je tako velika zaduženost na duži rok neodrživa. Pitanje je samo za koliko i koliko brzo. Posebno me brine brzina, jer vjerujem da je opasnost da ponovo potonemo u recesiju velika. Pitam se, kao što se mnogi pitaju – šta će zamijeniti vladinu potrošnju, ko će nadomjestiti tražnju u slučaju otpuštanja velikog broja ljudi” – rekao je Portis.
Karl Emerson iz Instituta za fiskalne studije ima razumijevanja za argumente i jedne i druge strane:
“Argument u prilog brze akcije jeste taj da obavljanjem posla stičete kredibilitet, pa tako oni koji Britaniji pozajmljuju novac znaju da im vlada neće svako malo kucati na vrata tražeći još, pa će i kamatne stope na te kredite biti niske. Argument protiv glasi da kresanje budžetskih troškova u trenutku kada je privreda slaba nije dobra ideja. Pošto se tražnja ne može stimulisati niskim kamatnim stopama, jer su one ionako na najnižem mogućem nivou, bolje je odgoditi štednju dok privreda ne ojača.”
Vlada se očigledno priklonila prvoj opciji, dok opozicioni laburisti snažno zagovaraju ovu drugu.
Politički urednik “Fajnenšel tajmsa” Džordž Parker smatra da se premijer Dejvid Kameron kocka na veliki ulog.
“Kameron je praktično založio budućnost svoje stranke i cijele koalicije. Ako se pokaže da je bio u pravu, ako se na kraju njegovog četvorogodišnjeg mandata ispostavi da je Britanija pravednija i bogatija zemlja, smiješi mu se nova izborna pobjeda. Ali, ako kresanje budžetskih izdataka vrati Britaniju u recesiju, laburisti bi mogli, poslije kratke pauze, da se vrate na vlast” – procjenjuje on.
Ankete pokazuju da su građani svjesni da se problem budžetskog deficita mora rješavati, ali strahuju da će teret biti prevelik i da neće biti ravnomjerno raspoređen.