BEOGRAD, Srbija sprema štednju. Vlada će, saznaju „Novosti“, u četvrtak usvojiti paket mjera čiji bi rezultat na kraju marta trebalo da bude „minus“ u državnoj kasi od 26 milijardi dinara.
Taj iznos je, inače, baš onaj koji predviđa i nedavno „zamrznuti“ sporazum sa MMF. Srbija je, međutim, samo za prva dva mjeseca ušla u „minus“ od 37,2 milijarde dinara, a da bi se „jaz“ smanjio, ministarstva i ostali budžetski korisnici morali bi da smanje troškove toliko da treći mjesec završe u plusu od čak 11 milijardi dinara.
Na udaru štednje su putovanja, usluge po ugovoru, specijalizovane usluge, troškovi održavanja. Vlada, međutim, kako saznaju „Novosti“, planira i da prihode budžeta poveća preuzimanjem nepotrošenih sopstvenih sredstava raznih fondova.
Ne zna se precizno koliko im je novca preostalo, ali je Fiskalni savjet krajem prošle godine ukazao da su fondovi predvidjeli rashode za čak petinu veće nego lani. Njihova ocjena je bila da u njima ima prostora za makar deset milijardi dinara uštede.
Vlada je riješila i da smanjji obim garancija kojima staje iza kredita javnih preduzeća. Nezvanično, njihov obim bi mogao da bude za 130 miliona evra manji. A garancije su bile jedno od mjesta spoticanja u pregovorima sa MMF.
Ukoliko krene u restrikcije država bi mogla da „uštine“ dio od 46,5 milijardi dinara namijenjenih za robu i usluge, ili od osam milijardi „ostalih transfera“, kao i komadić od blizu devet milijardi dinara predviđenih za tekuće rashode.
– U trenutku kada nema zasjedanja Skupštine Srbije, Vlada ne može da mijenja zakone i tako obezbjedi dio ušteda – objašnjava za „Novosti“ Milojko Arsić, član Ekonomskog savjeta premijera Srbije. – Smanjenje troškova putovanja i poslova po ugovoru nema velike bilansne mogućnosti, ali ih ima. U svakom slučaju na tim stavkama se može uštedjeti. Vjerujem, međutim, da Vlada sprema i druge mjere. Cilj je da se vodi politika u skladu sa dogovorom sa Međunarodnim monetarnim fondom i da deficit na kraju prvog kvartala ne pređe 26 milijardi dinara.
Opštine
Fiskalni savjet je svojevremeno savjetovao da se ušteda postigne tako što bi se lokalnim samoupravama prenio veći dio troškova, jer one sada dobijaju veći dio od poreza na zarade. Gradovi i opštine će tokom 2012. imati 40 milijardi dinara veće prihode. S druge strane, po prijedlogu budžeta preuzeće svega 15 milijardi „teže“ obaveze. Postoji mogućnost da se dio nadležnosti, prije svega socijalna davanja, sa centralnog, prenesu na lokalni nivo. Bez izmjene zakona, ovo nije moguće. Novosti
